Arhiva autora: lidija-kralj

Teachers’ AI competences

Objavljeno autor

Briefing report No. 1
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education Authors: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Demands on the teaching professions are continually evolving, necessitating the development of an increasingly sophisticated set of competences. In particular, the speed at which digital technologies are developing creates a strong impetus for educators to enhance their digital competence. The realisation of the potential educational benefits of artificial intelligence (AI), and digital data more generally, calls for the active and meaningful engagement of teachers and school leaders. This in turn requires the development of the necessary AI and data literacy to appreciate the full potential of such systems, while being aware of their drawbacks and limitations. What teachers should be aware of, understand, and be able to do and what kind of attitudes could support them were questions to which the European Digital Education Hub’s (EDEH) squad on artificial intelligence in education searched for answers. We are starting with the presentation of several documents that cover teachers’ competences in the area of digital technology, data and artificial intelligence. Competences are presented in three segments, although there are overlaps in competences for teaching for, with and about AI.

Teaching for AI entails competences for all citizens, including teachers and learners, to engage confidently, critically and safely with AI systems to provide them with the necessary knowledge, skills and attitudes to live in a world surrounded and shaped by AI.
Teaching with AI focuses on how AI systems can be used for educational goals, including using pedagogical judgement on when to use them, but also knowledge about the functioning of underlying algorithms, pedagogical models and data.
Teaching about AI is the more technical part, focused on training students in the fundamentals of AI. It is usually part of AI literacy which should comprise both the technological and the human dimensions of AI organised according to the student’s age. Knowledge about AI basics is key for preparing students for the labour market, independently of their future careers.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • Different competences are needed for teachers, school leaders, IT support personnel and other professionals in education. This can mean varying levels of knowledge, skills and attitudes related to teaching for, with and about AI.
  • There are significant differences in competences for those who will teach about AI (the techniques and the technologies) and those who will just use AI as support for teaching and learning processes, but all teachers need to know what impact AI has on people and have competences to teach for and with AI.
  • All competences need to be described contextually and with existing subject-specific examples.

Read whole report No. 1 “Teacher’s competences” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Učiteljske kompetencije
Pregledno izvješće br. 1 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  
Autori: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari i Lidija Kralj.

Zahtjevi za učiteljsku profesiju neprestano se razvijaju, zahtijevajući razvoj sve sofisticiranijeg skupa kompetencija. Posebice, brzina kojom se digitalne tehnologije razvijaju snažno potiče učitelje na unaprjeđivanje digitalnih kompetencija. Ostvarenje potencijalnih obrazovnih prednosti umjetne inteligencije (UI) i digitalnih podataka općenito zahtijeva aktivan i smislen angažman učitelja i ravnatelja škola. To ujedno zahtijeva razvoj pismenosti u području umjetne inteligencije i podataka za razumijevanje punog potencijala takvih sustava, uz razvijanje svijesti o njihovim nedostacima i ograničenjima. Čega bi učitelji trebali biti svjesni, što bi trebali razumjeti i moći napraviti te kakve stavove bi trebali razvijati, pitanja su na koja je tim za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje (EDEH) tražio odgovore. Počinjemo s predstavljanjem nekoliko dokumenata koji pokrivaju kompetencije učitelja u području digitalne tehnologije, podataka i umjetne inteligencije. Kompetencije su predstavljene u tri segmenta, koji se međusobno preklapaju: kompetencije za poučavanje za umjetnu inteligenciju, poučavanje s umjetnom inteligencijom te poučavanje o umjetnoj inteligenciji.

  • Poučavanje za umjetnu inteligenciju podrazumijeva kompetencije svih građana, uključujući učitelje i učenike, da se pouzdano, kritički i sigurno koriste sustavima umjetne inteligencije kako bi im se pružilo potrebno znanje, vještine i stavovi za život u svijetu okruženom i oblikovanom umjetnom inteligencijom.
  • Poučavanje s umjetnom inteligencijom usredotočuje se na to kako se sustavi umjetne inteligencije mogu koristiti za obrazovne ciljeve, uključujući pedagoško procjenjivanje o tome kada ih koristiti, ali i znanja o funkcioniranju osnovnih algoritama, pedagoških modela i podataka.
  • Poučavanje o umjetnoj inteligenciji sadrži više tehničkih aspekata, usmjereno je na obrazovanje učenika o osnovama umjetne inteligencije. Obično je to dio pismenosti o umjetnoj inteligenciji koja bi trebala uključivati i tehnološku i ljudsku dimenziju umjetne inteligencije prilagođenu dobi učenika. Poznavanje osnova umjetne inteligencije ključno je za pripremu učenika za tržište rada, neovisno o njihovoj budućoj karijeri.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Različite kompetencije potrebne su za učitelje, voditelje škola, informatičko osoblje i druge stručnjake u obrazovanju. To može značiti različite razine znanja, vještina i stavova u vezi s poučavanjem za, s i o umjetnoj inteligenciji.
  • Postoje značajne razlike u kompetencijama za one koji će poučavati o umjetnoj inteligenciji (tehnike i tehnologije) i one koji će koristiti umjetnu inteligenciju samo kao podršku procesima poučavanja i učenja, ali svi učitelji trebaju znati kakav utjecaj umjetna inteligencija ima na ljude te imati kompetencije za poučavanje za i s umjetnom inteligencijom.
  • Sve kompetencije potrebno je opisati kontekstualno i s postojećim predmetnim primjerima.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 1 “Kompetencije učitelja” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Conference on “Digital Education: Developments and Pedagogical Practices”

Objavljeno autor

Ψηφιακή Εκπαίδευση: Εξελίξεις και Παιδαγωγικές Πρακτικές Cipar, June 8th 2023

Conference on “Digital Education: Developments and Pedagogical Practices”

Keynote AI in Education : Facts and Challenges

Speaker: Lidija Kralj

There are myths, promises, and challenges surrounding the use of artificial intelligence in education, so it is crucial to approach the topic with a balanced perspective. The current reality of AI in education is still in its early stages, with limited implementations and ongoing development. AI has the potential to enhance education, but it is not a substitute for human teachers. Ethical considerations must be addressed to ensure data privacy, personalization, and fairness. AI in education raises ethical questions such as the collection and exploitation of data, rights of the child, and human agency. Personalization of learning through AI creates worries is it guiding or limiting students’ educational experiences. By understanding the realities and challenges associated with AI in education, we can navigate its implementation more effectively and leverage its potential for the benefit of learners and educators alike.

Watch the recording

Watch the presentation

Overview of digital skills in EU Member States

Objavljeno autor

Although I mostly work in the area of Artificial intelligence and data in education, recently I analysed the digital landscape in 25 EU Member States as part of the Digital Skills and Jobs Platform series of briefs.

In spring 2023 Digital Skills and Jobs Platform launched a series of informative digital skills overviews that offer insights into the state-of-play of digital skills in EU Member States. In those Briefs, we explored state strategies on skills and digitalisation, national initiatives, and funding opportunities; organised in two sections: A snapshot of digital skills & Funding opportunities.

In the “A snapshot of Digital Skills” article we present the latest strategic initiatives and blueprints on digital skills, in-depth analysis of the plans and key actions countries are taking to promote basic and advanced digital skills. information on the National Recovery and Resilience Plans and countries scores in the Digital Economy and Society Index (DESI) and its Human Capital dimension.

In the “Available funding” you may find information on available funding opportunities for up- and re-skilling citizens, labour force, education, businesses, and organisations and digital experts. It covers a wide range of funding sources, including recovery and resilience facilities and national funding programs, loans, grants and financial instruments in each country.

Check them out:

  1. Austria: a snapshot of digital skills& Available funding in Austria
  2. Belgium: a snapshot of digital skills & Available funding in Belgium
  3. Bulgaria: a snapshot of digital skills & Available funding in Bulgaria
  4. Croatia: a snapshot of digital skills & Available funding in Croatia
  5. Cyprus: a snapshot of digital skills & Available funding in Cyprus
  6. Czech Republic: a snapshot of digital skills & Available funding in Czech Republic
  7. Denmark: a snapshot of digital skills& Available funding in Denmark
  8. Estonia: a snapshot of digital skills & Available funding in Estonia
  9. Finland: a snapshot of digital skills & Available funding in Finland
  10. France: a snapshot of digital skills & Available funding in France
  11. Germany: a snapshot of digital skills & Available funding in Germany
  12. Greece: a snapshot of digital skills & Available funding in Greece
  13. Hungary: a snapshot of digital skills & Available funding in Hungary
  14. Ireland: a snapshot of digital skills & Available funding in Ireland
  15. Lithuania: a snapshot of digital skills& Available funding in Lithuania
  16. Luxembourg: a snapshot of digital skills & Available funding in Luxembourg
  17. Malta: a snapshot of digital skills & Available funding in Malta
  18. Poland: a snapshot of digital skills & Available funding in Poland
  19. Portugal: a snapshot of digital skills & Available funding in Portugal
  20. Romania: a snapshot of digital skills & Available funding in Romania
  21. Slovakia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovakia
  22. Slovenia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovenia
  23. Spain: a snapshot of digital skills & Available funding in Spain
  24. Sweden: a snapshot of digital skills & Available funding in Sweden
  25. The Netherlands: a snapshot of digital skills & Available funding in The Netherlands

Backup pdf version of all Briefs are available here.

Fourth European Education Summit: The Next Decade of European Education

Objavljeno autor

The European Education Summit is the annual flagship event of the European Education Area, the EU’s shared vision for a modern and inclusive European education and training sector fit to face the digital and green transitions.

Keynote speeches

Empowering youth: Teachers’ mission 

Speaker: Lidija Kralj, Senior Analyst, European Schoolnet

Watch the keynote speech

Watch the presentation

ENABLE – vršnjačka potpora

Objavljeno autor

Europska mreža protiv vršnjačkog nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu nastoji spriječiti vršnjačko nasilje u različitim okruženjima te doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

ENABLE  (Europska mreža protiv zlostavljanja na nastavi i u slobodnome vremenu) nastoji pridonijeti dobrobiti djece uspostavom metodologija koje su se pokazale uspješnima u rješavanju problema vršnjačkoga nasilja i kreiranju holističkoga pristupa utemeljenoga na razvoju potrebnih vještina.

Projekt ENABLE financiran je iz fondova Europske unije od 2014. do 2016. godine, a provelo ga šest osnovnih partnera u pet zemalja, European Schoolnet (Belgija), Centre for Digitale Paedagogik (Danska), Princess Diana Awards (UK), South West Grid for Learning (UK), Suradnici u učenju (Hrvatska), For Adolescent Health (Grčka) te podršku tvrtki Vodafone, Facebook, Twitter, Ask.fm i Liberty Global.

Cilj ENABLE je spriječiti vršnjačko nasilje u različitim okruženjima te doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

ENABLE zauzima holistički i održivi pristup smanjenju vršnjačkoga nasilja uključivanjem učenika, djelatnika škole i  roditelja/skrbnika. Na  ponašanje učenika utječe se putem deset radionica društvenoga i  emocionalnoga učenja koje razvijaju društvene i  emocionalne vještine i  potiču ih na promišljanje o vlastitome ponašanju i ponašanju njihovih vršnjaka. ENABLE služi i za edukaciju djelatnika škole, učenika i roditelja/skrbnika o vršnjačkome nasilju, kako se s njime nositi i koje se učinkovite mjere mogu uvesti da bi se ono spriječilo i da bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio učinak na pojedince. Putem jednodnevne radionice i ukupno deset tjednih sastanaka, materijala za kampanju i aktivnosti vršnjačkoga promišljanja djelatnici škole dobit će prijedlog progresivne strukture i  aktivnosti za  odabranu skupinu učenika za  pružanje vršnjačke potpore. Učenici za  pružanje vršnjačke potpore provode kampanje i aktivnosti za edukaciju cijele zajednice (uključujući roditelje/skrbnike) o vršnjačkome nasilju, potiču učenike na promišljanje o svome ponašanju i tako stvaraju kulturu u kojoj će učenici otvoreno govoriti o vršnjačkome nasilju, međusobno se podržavati i uvažavati međusobne različitosti.

Psiholog Abraham Maslow opisao je hijerarhiju potreba za koju smatra da može služiti kao model za razumijevanje potrebe za međuljudskim odnosima. Da bi pojedinac i razmišljao o potrebama više razine, najprije mora zadovoljiti one koje se nalaze na nižim razinama piramide, kao što su fizičke potrebe i  sigurnost. Ako su im ugrožene emocionalna i  fizička sigurnost, učenici će većinu svoga vremena, energije i  kreativnosti iskoristiti za samopreživljavanje. Takvi problemi ometaju učenje. U školi su često izražene potrebe za  pripadanjem. Djeca moraju znati da su prihvaćena u  razredu. Odnosi u  skupini vršnjaka znatno utječu na uspjeh u školi. Učenje u neprijateljski raspoloženim razredima i školama vrlo je teško. Izradom i pružanjem sastavnih elemenata za stvaranje okruženja koje podržava učenje ENABLE može pridonijeti pretvaranju razreda u  okruženje koje pruža potporu i osjećaj pripadnosti.

Nastavni sati pripremljeni za projekt ENABLE obuhvaćaju četiri područja emocionalne inteligencije (samopouzdanje, društvena svijest, samoregulacija, upravljanje odnosima). Općenito govoreći, ta se nastava temelji na prethodnome znanju iz četiriju navedenih područja.

Nastavne teme, osmišljene su kako bi bile zanimljive, poticale na istraživanje i vodile učenike raznim putevima do rješenja:

  • Samosvijest: razumijevanje kako i zašto se osjećamo tako kako se osjećamo, izgrađivanje emocionalnog rječnika za izražavanje osjećaja i upoznavanje s pokazateljima vlastitog ponašanja
  • Upravljanje sobom: reagiranje na vlastite emocije i oblikovanje pozitivnih ishoda korištenjem raznih osobnih strategija
  • Društvena osviještenost: prepoznavanje emocija kod drugih osoba, uključujući vršnjake; tumačenje društvenih pokazatelja i situacija te razvoj pozitivnih reakcija
  • Društveno upravljanje: izgradnja niza osobnih strategija koje utječu na potencijalno vršnjačko nasilje kroz osmišljavanje pozitivnih ishoda. Dogovor o zajedničkim ciljevima za stvaranje pozitivnog okruženja u školi.

Sheme vršnjačke potpore u projektu ENABLE utemeljene su na konceptu učeničkoga tijela koje na neki način nudi podršku svojim vršnjacima. Učenici za pružanje vršnjačke potpore odgovorni su učenici i predstavnici učeničke populacije koji se zalažu za poboljšanje određene situacije u školi.

Sheme vršnjačke potpore dokazano su višestruko korisne školama i učenicima za pružanje vršnjačke potpore:

  • Učenici koji pružaju vršnjačku potporu stječu važne vještine, uključujući veće samopouzdanje, osjećaj odgovornosti, aktivno slušanje, empatiju i komunikacijske vještine.
  • Učenici za pružanje vršnjačke potpore neprocjenjiva su podrška učenicima koji nemaju prijatelja ili ih imaju vrlo malo.
  • Učenici za  pružanje vršnjačke potpore često imaju više dodirnih točaka s učenicima kojima je potrebna pomoć nego odrasli. Učenicima koji su doživjeli vršnjačko nasilje stoga je vrlo korisno razgovarati s vršnjakom .
  • Učenici će češće poslušati nekog vršnjaka nego odraslu osobu. Sheme vršnjačke potpore stoga mogu utjecati na  ponašanje i  pozitivno utjecati na kulturu škole.
  • Sheme vršnjačke potpore mogu potaknuti osjećaj pozitivnoga građanstva u školi.
  • Provedbom sheme vršnjačke potpore povećava se ugled škole u  tome području jer škola time pokazuje da joj je stalo do dobrobiti učenika.

Pogledajte sve obrazovne sadržaje pripremljene u projektu ENABLE kako biste ih učinkovito i svrhovito primijenili u svojem okruženju.

Mrežna stranica cijelog projekta ENABLE.

Pet za net

Objavljeno autor

Pet za net

Školski kurikulum Pet za net rezultat je EU IPA IV projekta ‘Sigurnost djece na internetu’ kojeg su 2013. i 2014. godine proveli učitelji, stručni suradnici i ravnatelji  pet osnovnih škola. Nositelj projekta bila je OŠ Veliki Bukovec, a partneri OŠ ‘Mato Lovrak’ iz Nove Gradiške, OŠ Popovača, OŠ Gripe iz Splita i OŠ ‘Mladost’ iz Osijeka uz podršku udruge Suradnici u učenju, CARNET-a i AZOP-a.

Cilj kurikuluma Pet za net je unaprijediti digitalne kompetencije djece i poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema u području sigurnosti djece na internetu.

Pet za net obuhvaća više od 800 različitih obrazovnih sadržaja o sigurnom, odgovornom i primjerenom korištenju interneta. Udžbenici i e-udžbenici u virtualnoj učionici, priručnici za učitelje i roditelje te raznovrsna multimedija kao što su kvizovi, animirane priče, računalne igre i videozapisi besplatno su dostupni svima na mrežnoj stranici Pet za net i pratećem YouTube kanalu.

Školski kurikulum Pet za net organiziran je u četiri modula prema uzrastu učenika, a svaki modul u pet cjelina: informacije, komunikacija, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Neke od tema obuhvaćenih kurikulumom su zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, opasnosti društvenih mreža, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, kritičko vrednovanje informacija i sprečavanje elektroničkog nasilja.

Autorski tim je posebno ponosan na e-udžbenike i multimedijske obrazovne sadržaje s igrama i animiranim pričama za samostalno učenje koje omogućavaju učenicima poistovjećivanje sa stvarnim likovima i životnim situacijama kroz koje će promišljanjem i donošenjem zaključaka usvojiti nova znanja i vještine. Mnoge teme Pet za net  mogu se obraditi i bez upotrebe računala. Ujedno, sadržaj je prilagodljiv i za predškolce ili za učenike srednjih škola.

Priručnici za roditelje prate svaku nastavnu jedinicu iz udžbenika objašnjavajući roditeljima zašto se neke teme obrađuju s djecom, što bi oni trebali znati o toj temi te kako će djeci pružiti podršku da se lakše snađu i odrastu i u virtualnom svijetu.

Pogledajte cijeli kurikulum, udžbenike i priručnike

  1. i 2. razred – priručnik za učitelje

 

  1. i 4. razred – priručnik za učitelje
  1. i 6. razred– priručnik za učitelje

 

  1. i 8. razred– priručnik za učitelje

DA pohvalama, NE govoru mržnje

Objavljeno autor

Reagirate li na uvredljive poruke na društvenim mrežama ili u reklamama?

Nekad davno jedna kolegica mi je rekla: “pa ne smiješ učenike hvaliti, pokvarit’ će se”. Pamtim tu rečenicu i uporno je kršim, a zašto ne bih?
Kolegica koja je neko vrijeme živjela u SAD-u prepričala je događaj kako je trčeći po nasipu dobacila, drugom trkaču kojemu je malo teže išlo: “Dobro vam ide, možete vi to”, a on skoro pao od šoka što je čuo pozitivan komentar, umjesto ismijavanja. Kaže ona, takvo je ohrabrivanje u SAD-u uobičajeno, a ja se pitam, ne bismo li uz sve novotarije mogli od njih uvesti i malo pozitivnog ohrabrivanja?

Cijela priča naravno preselila se i na društvene mreže, gdje se češće naiđe na negativan komentar, nego na pohvalu i ohrabrenje. Česte su situacije u kojima netko postavi pitanje, a druga osoba umjesto da odgovori na pitanje i pomogne, počne kritizirati početnu poruku zbog pravopisa, terminologije ili zato što prva osoba ima krivu frizuru na profilnoj slici. Nažalost, ovo nije karikirani nego stvarni primjer.
Obraćate li pažnju na indirektne poruke koje se šalju u reklamama? Vrlo često se koristi ismijavanje, omalovažavanje te potiče netolerancija i diskriminacija. Primjer 1, primjer 2, primjer 3. Zar se ne mogu pohvaliti novim uslugama bez da istovremeno nekog ne ismijavaju i vrijeđaju?

Bezobrazni komentari, vrijeđanje i ismijavanje siguran su put prema govoru mržnje i diskriminaciji. A što mi odrasli činimo kako bismo to spriječili? Najčešće ništa, umjesto da jasno i glasno reagiramo kad je netko izložen govoru mržnje.

Pristojno ponašanje, ljubazno ophođenje i pozitivna komunikacija kreću od obitelji, a nadograđuju se u školi, u društvu i na poslu. Očito smo dosegli “stepenicu u razvoju” kad moramo ponovno naučiti kako razgovarati i komunicirati bez vrijeđanja, nasilja i kritiziranja. Kao i sve ostale vještine i ta traži ustrajnost, vježbanje te svakodnevno primjenjivanje u različitim situacijama.

Evo nekoliko primjera kako biste to mogli napraviti u svom razredu:

  • Memento prijateljstva – predivan eTwinning projekt stotinjak učiteljica i učitelja iz četiri države mementoprijateljstva.weebly.com. Pogledajte aktivnosti koje su proveli i primijenite ih u svom razredu.
  • Pokaži što znaš – učenici u timu rješavaju postavljene zadatke, a nakon toga imaju 3 minute za predstavljanje rezultata. Cijeli razred komentira i ocjenjuje predstavljanje. Pozitivni komentari obavezni.
  • Suradničko pisanje bloga – svi članovi tima pišu blog o određenoj temi te komentiraju i potiču jedni druge na pisanje.
  • Kritičko procjenjivanje reklama – učenici odaberu neku reklamu, pokažu je  razredu te vode o njoj raspravu kako bi razotkrili diskriminacijske poruke.
  • Reci to lijepo – analiziranje članaka ili intervjua iz medija, označavanje kršenja ljudskih prava, diskriminacije ili govora mržnje te zatim preoblikovanje u pozitivne i poticajne izjave.
  • Pohvali se – učenici snimaju video poruku, izrađuju multimedijski rad ili pričaju o nečemu u čemu su dobri 
  • Pošalji dobru poruku – igra kao pokvareni telefon, ali s ciljem da osoba koja je zadnja dobije poruku s puno pohvala. Može se igrati i online :).
  • Najprije pohvala – učenici trebaju ocijeniti i komentirati radove svojih vršnjaka. Uz provjeru točnosti rješenja obavezno trebaju obratiti pažnju na dijelove koji su dobri i koje mogu pohvaliti.

Nemojte biti škrti s pohvalama, potičite vršnjačko vrednovanje, usmjeravanje, argumentiranje i gradite djeci samopouzdanje kako bi mogli pokazati svoj stav i podržati druge, a ne samo slegnuti ramenima jer sve je dobro dok je mržnja usmjerena prema nekome drugome.

Do kraja školske godine imate još dovoljno vremena razgovarati s učenicima o ovoj temi. Pogledajte i iskoristite sadržaje koji su dostupni na stranicama dislajkammrznju.hr, portalu medijskapismenost.hr Govor mržnje na internetu i društvenim mrežama, Materijali za radionice o govoru mržnje za srednjoškolce i Sigurnost djece na internetu Pet za net.

Slika je preuzeta sa stranica belgijske kampanje “No hate speech movement“.

Roditelji i virtualni svijet

Objavljeno autor

shutterstock_33647551Tvrtka AVG provela je istraživanja “Digitalni dnevnici” u kojima prikupljaju podatke kako tehnologija mijenja djetinjstvo i roditeljstvo. Rezultati iz 2010. pokazali su da je 92 % djece u SAD-u vidljivo online prije nego što navrše 2 godine, a istovremeno je rezultat za pet europskih država bio 73 %. Istraživanje iz 2014. pokazuje da je 6 % roditelja napravilo profil na društvenoj mreži za svoje dijete mlađe od 2 godine te da se 25 % roditelja voli hvaliti slikama djece na društvenim mrežama bez obzira kome su te slike dostupne. Kompletno istraživanje i prateće priručnike možete pročitati na stranicama Digitalnog dnevnika.

Namjerno sam istaknula podatke za najmlađu djecu jer za njih zaista ne možemo reći da su sami napravili profile na društvenim mrežama ili postavili svoje fotografije i videozapise online. Prva stvar na koju sam ja pomislila čitajući te rezultate je: “Jesu li ti roditelji uopće razmislili o tome što rade?”. Jesu li roditelji svjesni posljedica takvog prekomjernog objavljivanja, znaju li da stvaraju digitalni trag koji će njihovo dijete pratiti zauvijek?

Naravno svatko od nas je neizmjerno ponosan na svoju djecu, pozorno pratimo svaki njihov korak u odrastanju i bilježimo ga fotoaparatom, videokamerom, mobitelom i inim uređajima za snimanje. Svi volimo pogledati te snimke iz djetinjstva, prisjetiti se dogodovština i naravno da ih pokazujemo obitelji, rodbini i prijateljima. No, ne bih se složila da je internet mjesto na kojem ćemo zabilježiti tijek odrastanja svog djeteta.

Dva ključna razloga protiv objavljivanja dječjih snimki online su:

  • nemamo pravo obilježiti djetetov život digitalnim tragom koje ono možda neće moći izbrisati
  • ne znamo tko sve prati, gleda, dijeli ili mijenja naše fotografije i videozapise djece, zar ih zaista trebamo staviti na dohvat bilo kome?

No, to ne znači da trebamo isključiti internet, odustati od korištenja svih modernih uređaja i izolirati se od obitelji i prijatelja koji ne žive u našoj blizini. Ključ je u tome da najprije treba razmisliti, a zatim objaviti. Objavljivanjem snimki s rođendanskog slavlja, školske priredbe ili sportske utakmice vjerojatno nećete ni osramotiti ni ugroziti svoje dijete, ali mogli biste objavljivanjem snimki iz kade, s plaže ili nekih neugodnih situacija. Dok je dijete malo, odluka o tome što i gdje objaviti je isključivo na roditeljima, ali čim dijete počne razumijevati što radite s njihovim snimkama, uključite ih u odluku hoćete li nešto staviti na internet ili ne. Na taj način zajednički odlučujete i omogućavate da dijete uz vas razumijeva odgovornost online objavljivanja i bude svjesno kakav digitalni trag stvarate.

Kako bismo mogli ići ukorak s tehnologijom koja nam je dostupna, moramo neprestano učiti. Ne u onom klasičnom školskom smislu nego biti zainteresirani za promjene koje tehnologija donosi, saznati koje su prednosti, ali i koji su rizici. Ukoliko se ne osjećate “baš doma” sa svim internetskim čudesima predlažem da pogledate i pročitate priručnike za roditelje koji su napravljeni u sklopu školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu”. Priručnici i prateći obrazovni sadržaji pripremljeni su za osnovnoškolce, ali sve u njima možete primijeniti i za starije i mlađe uzraste djece te za sve uzraste roditelja :). Dostupni su javno i besplatno na stranicama Pet za net. Priručnici obuhvaćaju pet područja: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema te time daju savjete roditeljima ne samo o objavi slika i digitalnim tragovima nego i kako se nositi s elektroničkim nasiljem i iskoristiti prednosti interneta.

Možete ih i direktno dohvatiti na ovim poveznicama:

Pročitajte, informirajte se, pitajte i primijenite u svakodnevnom životu. Kad se radi o djeci bolje je biti oprezan nego požaliti.

Razvijanje otpornosti u virtualnom svijetu

Objavljeno autor

 

Svjesni smo da ne možemo biti 24 sata uz djecu, da djeca provode puno vremena ispred raznih zaslona (televizija, računalo, mobitel) te da su djeca u virtualnom svijetu bez nas odraslih (roditelja, staratelja, učitelja). Kako bismo ograničili utjecaj virtualnog svijeta, i vrijeme pred zaslonima, često oduzimamo djeci uređaje, nadajući se da smo time uspješno eliminirali problem. No, zapravo smo ga samo odgodili na par sati. Važno je da vrijeme provedeno pred zaslonom sagledamo s kvalitativnog aspekta, jer nije isto sudjelovati u komentiranju i raspravama na društvenim mrežama, igrati igre, učiti korištenjem multimedijskih sadržaja i igri ili samo pasivno sjediti pred zaslonom i promatrati što se na njemu odvija. Iz naše obrazovne perspektive, vrijeme provedeno u učenju korištenjem interaktivnih aplikacija je korisno, a pasivno sjedenje pred zaslonom baš i ne. Uz ovo mi se javila asocijacija na stare fore čitanja stripova zamaskiranih u udžbenike. Dakle, ipak pogledajte kakvo je to “učenje” koje vam, dijete servira i potrudite se da na zaslonima budu kvalitetni, primjereni sadržaji.

Isključivanjem interneta, oduzimanjem uređaja i ostalim kaznama nećemo naučiti dijete kako se treba ponašati u virtualnom svijetu ni kako da se njime koristi za svoj boljitak. Bez obzira koliko se vama ne sviđale društvene mreže one su tu već deset godina i vrijeme je da se na njih priviknemo jer nemaju namjeravaju nestati. Ključno pitanje na koje morate imati odgovor je: kako ćete osnažiti dijete da bude spremno za društvene mreže, odnosno cijeli virtualni svijet? Odgovor: vrlo slično kako ste ga osnažili za odlazak u vrtić, školu ili druženje u kvartu. Uz poneki moderni dodatak.

Potaknite djecu da u virtualnom svijetu budu pristojna, kreativna, suosjećajna, empatična, da pružaju podršku, pokažu svoje uspjehe i pohvale tuđe, podijele tugu i veselje, da pokažu svoje dobre strane, da se postave za sebe bez ugrožavanja drugih. Naravno da pritom trebaju biti svjesni i obraćati pažnju na činjenicu kako je sve što rade online lako dohvatljivo i vidljivo svima.
Sve to su nužne vještine u današnjem svijetu i briga nas odraslih je da djecu naučimo odgovornom i primjerenom korištenju interneta i svih drugih tehnologija.

Prije par godina pročitala sam članak Dr. Jodi Gold u kojem kao primjer na kojem možemo poučiti djecu o online prisutnosti navodi Kim Kardashian. Čudno, ali dobar primjer jer jasno pokazuje koja je cijena “pet minuta slave” i pogodan za raspravu s djecom koliko privatnog života vrijedi podijeliti na društvenim mrežama, zašto i uz koje posljedice (pozitivne i negativne).
No, nisu tu samo negativni aspekti. Želite li dobiti prestižan posao ili biti prepoznat kao stručnjak, važno je imati izvrstan online portfolio i nadzirati svoje digitalne tragove, koje današnja djeca ostavljaju od rane dobi. Kako se najbolje predstaviti online, kako svojim riječima i djelima potvrditi i argumentirati svoje digitalne tragove, kako biti promišljen pri dijeljenju – biti iskren, pokazati najbolje od sebe bez nepotrebnog izlaganja privatnog života javnosti. Sve to su vještine koje našoj djeci trebaju sad, jer kad za deset godina počnu tražiti posao bit će kasno za krpanje i glancanje digitalnog identiteta.

Dakle, pogledajte online profile i objave Kim Kardashian, Severine, ali i Ivice Puljaka, Antonije Blaće, Tomislava Bronzina, Arjane Blažić, Biljane Cerin, Jana Kerekeša, Sanje Polak pa razgovarajte s djecom.

Jedan od projekata koji se bave jačanjem otpornosti djece u virtualnom svijetu je međunarodni projekt ENABLE na kojem je partner i udruga “Suradnici u učenju”, a svi obrazovni sadržaji dostupni su vam na hrvatskom jeziku.
Članak Dr. Jodi Gold ” What Parents Can Learn About the Internet From Kim Kardashian“.

Pet godina Dabra u Hrvatskoj

Objavljeno autor

Pet godina Dabra u Hrvatskoj ili kako volonteri mogu zainteresirati
105 321 djece za računalno razmišljanje

2015. godine počela je izrada novog kurikuluma Informatike koji se radio za sve razrede osnovnih škola i gimnazija te je planirana promjena koncepta poučavanja Informatike uz stavljanje fokusa na kreativno stvaralaštvo i računalno razmišljanje. Usporedo s izradom kurikuluma pojavila se ideja o dovođenju natjecanja Bebras u Republiku Hrvatsku jer su zadaci s tog međunarodnog natjecanja bili izvrsna ilustracija odgojno-obrazovnih ishoda novog kurikuluma.

“Dovesti Dabar u Hrvatsku nije bilo lagano. Nekoliko mjeseci pregovarali smo s upravnim vijećem Bebras inicijative kako bismo pokazali da imamo organizacijske i stručne kapacitete za provedbu, sudjelovali smo na radionici za izradu i odabir zadataka u proljeće 2016. te postali pridruženi član na godinu dana.“, prisjeća se Lidija Kralj, voditeljica prvog Dabra, 2016. godine.

Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti, a  osmišljen je kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja. Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar.

Od samog početka Dabar je zajednički rad osamdesetak volontera koji nesebično dijele svoje znanje i poklanjaju svoje vrijeme kako bi Dabar imao dobro osmišljene i tehnički dobro pripremljene zadatke te bio poticajan, motivirajući, ali i zahtjevan – taman onoliko da učenici požele znati još više i biti još bolji.

Dabrove volontere obično ne vidite, ali vidite rezultate njihovog rada jer oni:

  • pregledavaju zadatke dostupne u međunarodnoj bazi
  • odabiru zadatke i usklađuju odabir s naših pet kategorija natjecanja
  • prevode zadatke i izrađuju dodatne ilustracije
  • postavljaju zadatke u online okruženju i snimaju audiozapise za najmlađe
  • pripremaju upute, prikupljaju registracije škola, odgovaraju na pitanja
  • pišu nove zadatke i dijele ih s međunarodnom zajednicom
  • sudjeluju na međunarodnim radionicama za evaluaciju i poboljšavanje zadataka
  • analiziraju rezultate, pišu članke
  • dizajniraju bedževe i diplome
  • sastavljaju zbirku zadataka s osvrtom na Dabar, svake godine
  • promoviraju Dabra na različitim skupovima i radionicama

Od 2016. do danas u pripremama i provedbi Dabra sudjelovalo je više od 80 volontera različitih profila iz različitih obrazovnih i poslovnih okruženja. To je jedan od faktora koji Dabar čini posebnim. Hrvatska doprinosi i svojim zadacima zajedničkoj Bebras bazi zadataka. Autori naših zadataka bili Hrvoje Šimić, Mihaela Kelava, Sanja Pavlović Šijanović, Daniel Rakijašić, Marica Jurec, Aleksandra Žufić, Darka Sudarević, Alma Šuto, Sanda Šutalo, Ines Kniewald, Tanja Oreški i Ela Veža. Svake se godine održava Bebras radionica na kojoj se prikupljeni zadaci analiziraju, poboljšavaju te na kraju i odabiru. U postupku analiziranja i poboljšavanja zadataka sudjeluju predstavnici svih zemalja članica Bebras zajednice.  Svake godine zemlje članice šalju svoje prijedloge novih zadataka, koji trebaju biti inovativni, a ne po uzoru na već viđene. Najčešće se prikupi dvjestotinjak zadataka, koji se na radionicama dotjeruju i poboljšavaj (ili odbacuju) kako bi bili na raspolaganju svima, a na kraju se proglašava i tridesetak najboljih zadataka. Hrvatski tim Dabra prve je zadatke poslao 2017., šest zadataka nam je bilo prihvaćeno i bili smo ponosni što je jedan od naših zadataka čak ušao i u grupu najboljih.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2019. uključivalo je 54 zemlje i više od 2.977.000 sudionika. Prve godine Hrvatska je po ukupnom broju sudionika bila 27., da bi s vremenom došla na 22. Mjesto, uz napomenu da se uspoređuje ukupan broj sudionika bez obzira na veličinu zemlje pa su tako na prvim mjestima Francuska i Njemačka. Međunarodnu statistiku Dabra možete pogledati na mrežnoj stranici Bebras inicijative.

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

 
“Reforma obrazovanja u Hrvatskoj donijela je, uz brojne promjene u školama, i jedno sasvim drugačije natjecanje. Natjecanje u kojem mogu sudjelovati svi učenici. Nekima od njih to je bilo prvo i jedino natjecateljsko iskustvo a najčešći komentar učenika je da im je bilo zabavno. Zar ne bi tako trebala izgledati škola svaki dan? Razmišljati, rješavati probleme i zabavljati se. Osim natjecanja, tijekom cijele godine učenike imaju virtualnu učionicu PseudoDabar u kojoj mogu rješavati zadatke s prethodnih natjecanja. Pozivamo sve učitelje da koriste zadatke u svojoj nastavi. Pozivamo i roditelje da rješavaju zadatke doma sa svojom djecom. Zabava za sve! Vidimo se i sljedećih godina, zar ne?”, rekla je Darija Dasović, koordinatorica natjecanja Dabar.
2020. godina pokazala je važnost digitalne tehnologije kao alata za omogućavanje obrazovanja te je dodatno naglašeno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i kao alata za obrazovanje, ali i kao virtualnog okruženja u kojem se obrazovanje odvija i kad učenici ne mogu biti u školskim zgradama.
“Jako sam sretan i ponosan na naše učenike i učitelje koji su u ovim uvjetima omogućili da Dabar uđe u njihove škole. Čestitke svima na rezultatima i trudu. Posebne čestitke marljivoj ekipi Dabar Hrvatska na odličnoj organizaciji natjecanja. Tim od 30 volontera je danonoćno rješavao sve moguće izazove da se najveće natjecanje u hrvatskoj održi na najvišoj profesionalnoj razini”, izjavio je predsjednik udruge Suradnici u učenju Darko Rakić.
Dabar se od samih početaka u Republici Hrvatskoj organizira u online okruženju kako bi se koristile prednosti interaktivnih zadataka, brzih povratnih informacija te primjerom pokazalo promišljeno korištenje tehnologije u obrazovanju. Ove godine to je bila ključna prednost Dabra jer su sudjelovati mogli i učenici iz svojih domova. Svima njima je Dabar bio na raspolaganju 5 dana po 24 sata kako bi se svakom učeniku dala prilika za ulazak u svijet logičkih zadataka, mozgalica, zagonetki, programiranja i računalnog razmišljanja.

A što učenici kažu o Dabru?

  • Pokrenuo mi je volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
  • Dobro sam se zabavila.
  • Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
  • Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odmah riješio ali je dobar izazov. Vidimo se i sljedeće godine.
  • Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
  • Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).

Svaki zadatak na Dabru je prilika za rast, bez obzira riješe li ga pogrešno ili točno, jer Dabar je ovdje kako bismo analizirali, razgovarali, tražili drugačija rješenja i najviše od svega razmišljali. I upravo zato je Dabar najmasovnije natjecanje u Republici Hrvatskoj. Prve godine na Dabru je sudjelovalo 5 927 učenica i učenika, a ove godine bilo ih je 36 491. Broj sudionika je u ove četiri godine porastao 6 puta, a ove godine ih je svaki dan bilo preko 7000, istovremeno  čak i po 800 sudionika.

Ukupan broj sudionika Dabra po godinama

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

  • MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
  • MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
  • KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
  • MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
  • GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadatak u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta.

Broj sudionika po kategorijama i godinama

Najveći broj sudionika svake je godine u kategoriji KiloDabar u kojoj sudjeluju učenici 5. i 6. razreda. Posebno smo ponosni na najmlađe sudionike, kategorija MikroDabar, prvašiće koji sudjeluju na Dabru od samog početka i po tome je hrvatski Dabar poseban. Kako su prvašići u vrijeme održavanja Dabra tek dva mjeseca u školi za njih se snimaju audiozapisi kako bi zadatke lakše “pročitali”.

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Pogledamo li najbolje rezultate po svim kategorijama i godinama vidimo da je prva godina bila najteža, a 2018. Imala najbolje rezultate – u svim kategorijama bilo je sudionika koji su riješili sve zadatke točno.

Prosječni rezultati po kategorijama i godinama

Volonteri koji su omogućili Dabar i učinili ga čudesnim:

Aleksandra Žufić, Alma Šuto, Andrea Pavić, Anica Leventić, Antonela Czwyk Marić, Barbara Knežević, Biljana Stipetić, Bojana Trivanović, Branka Čutura., Branka Pastuović, Daniel Rakijašić, Daniela Orlović, Daniela Usmiani, Danijel Forjan, Darija Dasović, Darka Sudarević, Darko Rakić, Denis Gagić, Dijana Kapus, Dominik Šutalo, Dražena Potočki, Dubravka Petković, Đurđa Trupinić, Ela Veža, Goran Podunavac, Gordana Lohajner, Gordana Sokol, Hrvoje Šimić, Ines Kniewald, Iva Mihalic Krčmar, Ivana Bašić, Ivana Gugić, Ivana Zlatarić, Jadranka Cesarec, Jasmina Purgar, Jelena Nakić, Judita Bojić, Karolina Brleković, Kristina Lučić, Kristina Slišurić, Lidija Blagojević, Lidija Kralj, Loredana Zima Krnelić, Ljiljana Jeftimir, Maja Jurić-Babaja, Maja Kalebić, Marica Jurec, Marija Maloča, Mario Lohajner, Maristela Rubić, Mihaela Kelava, Milena Laco, Mirela Puškarić, Mirela Radošević, Mirjana Mikec , Mirna Grbec, Nada Božićević, Natalija Stjepanek, Nataša Bek, Nataša Glavor, Nataša Ljubić Klemše, Nataša Salamon Rebić, Nikola Mihočka, Nikolina Bubica, Predrag Brođanac, Renata Harapin Mehkek, Renata Pintar, Sanda Šutalo, Sanja Hrvojević, Sanja Janeš, Sanja Križ, Sanja Pavlović Šijanović, Slađana Kristek Benkus, Tamara Vučković, Tanja Oreški, Tomislav Leček, Valentina Blašković, Valentina Pajdaković, Veronika Antal Horvat, Vesna Tomić, Viktorija Vranešić, Vlatka Jeras, Željka Babić.

Tijekom ovih pet godina o Dabru smo pisali mi, ali i kolegice i kolege iz škola sudionica Dabra pa prošetajmo i prisjetimo se zajedno …

 

 

 

 

 

 

 

 

Dabar u završnim i diplomskim radovima na PMF-u:

Na teme vezane uz računalno razmišljanje i natjecanje Dabar na PMF-u u Splitu obranjen je jedan diplomski i dva završna rada:

  • Jelavić, N. (2018). ‘Studija upotrebljivosti sučelja različitih sustava za rješavanje zadataka iz računalnog razmišljanja’, Diplomski rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Krstanović, A. (2018). ‘Dizajn sučelja aplikacija za vrednovanje računalnog razmišljanja’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Šimunović, J. (2020). ‘Aplikacija za natjecanje iz računalnog razmišljanja Dabar’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Svake godine objavljuje se Zbirka s pregledom svih zadataka koji su bili na natjecanju Dabar te godine.

Pogledajte i našu kolekciju znački iz svih pet godina Dabra 🙂

 

2016.
 
2017.
 
2018.
 
2019.
2020.
   
       

Hvala svima koji su dio Dabrove obitelji i pomažete nam da zajednički postanemo svake godine još bolji. Dabar je izazov koji  rado prihvaćate, zar ne 🙂

Članak je originalno objavljen na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju.