Arhiva kategorije: kompetencije

Prohujala 2025.

Objavljeno autor

Vidi se da je 2025. bila dobro popunjena godina jer niti jednom nisam stigla napisati nešto na blogu pa evo barem nekakav kratki opis da ne zaboravim što sam sve radila i gdje sam sve bila. U 2025. sam putovala najdalje do sad, u Seoul u Južnoj Koreji na Bebras radionicu, tri puta sam posjetila Tashkent i jednom Bukharu u Uzbekistanu, tri put a bila u Parizu i Briselu, a svratila i do Madrida, Napulja, Seville, Maribora, Zagreba, Lekenika, Malog i Velog Lošinja. Temeljito obišla aerodrome u Istanbulu (9 sati) i Dubaiju (5 sati), muvala se po minhenskom, frankfurtskom, madridskom, pariškom, briselskom i svim ostalima. Nažalost vlakova je bilo premalo ove godine.

Projekti

Ove godine bilo je aktualno niz projekata, neki pri kraju realizacije, neki na sredini, a bilo je i početaka novih projekata pa i prijavljivanja na natječaje CERF, Erasmus i Horizon (vidjet ćemo što će 2026. donijeti).

Na Digital First projektu udruge Suradnici u učenju, bavili smo se dijaloškim klubovima (koje je metodološki osmislio i pripremio tim udruge),  Informatics teacher education and training in the EU today – research, mapirali kompetencije učitelja informatike u osnovnim i srednjim školama te se podružili u Portugalu u Povoa de Varzim, predivnom mjestu na obali Atlantskog oceana.

Projekt Agile EDU European Schoolneta je završen s krajem 2025. tako da sam na njemu intenzivno radila. Objavili smo 9 studija slučaja, među kojima je i moja Educational Data Pathways in Switzerland, 18 Learning stories, treće izdanje Komparativnog izvještaja u kojem sam analizirala kako se podaci koriste u obrazovanju 20 zemalja. Za završetak projekta sam napisala i Policy recommendations for meaningful use of data in education. Projekt je zaokružen radionicom na glavnoj EUN konferenciji Eminent u Madridu. Na konferenciji sam vodila radionicu tijekom koje smo raspravljali o preporukama navedenim u Policy recommendations for meaningful use of data in education. Tijekom 2025. Agile EDU projektni tim se okupio uživo u Briselu i Madridu.

21st Century European Teachers project (Teacher Academy project XXI-TEACH-EU) je drugi projekt Europen Schoolneta na kojem sam radila 2025. godine. Analizirala sam regulatorne okvire obrazovanja budućih učitelja u niz europskih zemalja. Report on the regulatory frameworks and challenges/priorities of teacher education & training across Europe prikazuje okvire, prioritete i izazove u početnom obrazovanju učitelja (ITE) i kontinuiranom stručnom usavršavanju (CPD) u Danskoj, Finskoj, Italiji, Rumunjskoj i Španjolskoj. Ističe zajedničke ciljeve, uključujući pedagoške inovacije, digitalne kompetencije i održivo učenje, uz trajne izazove. Uvidi specifični za pojedine zemlje otkrivaju raznolike pristupe i naglašavaju vrijednost međudržavne suradnje.

S udrugom Suradnici u učenju nastavila sam raditi na projektu Budi Internet genijalac, na kojem smo objavili lokaliziranu inačicu Priručnika za digitalno građanstvo, pripremili i proveli online tečaj te imenovali nove ambasadorice i ambasadore projekta. Nastavili smo raditi i na projektu Educational AI za koji smo napisali pregled literature s analizom aktualnih trendova primjene UI u obrazovanju.

Dabar je u 2025. održan u Republici Hrvatskoj po deseti put! Tim povodom pripremili smo pregled aktivnosti, objavili posebnu knjižicu sa zadacima hrvatskih autorica i autora predstavili Dabrotim, organizirali niz zabavnih aktivnosti te naravno proveli izazov Dabar u studenom. Poseban dodatak Dabar priči u Hrvatskoj je moje imenovanje u Upravni odbor Bebras Association temeljem izbora održanih u Seoulu u Južnoj Koreji. Putovanje u Južnu Koreju i istraživanje Seoula bio je poseban doživljaj, još jedno (uspješno) pomicanje granica koje svakako treba ponoviti (izuzetno susretljivi ljudi, dobro organiziran javni prijevoz, zanimljiv grad, parkovi, kultura).

Tijekom 2025. udruga Suradnici u učenju nastavila je s radom na nacionalnom projektu Umjetna inteligencija u obrazovanju u okviru kojeg smo, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Uredom UNICEF-a za Hrvatsku objavili priručnik Umjetna inteligencija u obrazovanju održali niz webinara te objavili Priručnik kurikuluma Umjetna inteligencija kroz Microsoft okruženje.

U studenom je započeo i novi Erasmus projekt Full Steam Ahead na kojem surađujemo sa Španjolskom, Portugalom i Bugarskom. Sudjelovali smo i u pripremanju nekoliko projekata koji su prijavljeni na različite natječaje (CERV, Erasmus, Horizon), a ja sam radila i na evaluaciji COST, Erasmus+ i Horizon projekata. Bilo je to novo, izazovno iskustvo i prava prilika za učenje – shvatila sam da je 30-ak godina u ocjenjivanju učeničkih radova dobra podloga za vrednovanje projektnih prijedloga.

Završetkom godine završila je i moja uloga članice Advisory Boarda projekta AI4EDU, a započeo rad u ulozi vanjskog evaluatora projekta AI-DL Dana Literacy in the age of AI for education.

Projektnu 2025. završila sam početkom novog projekta Experience AI, kojeg će udruga Suradnici u učenju provoditi tijekom 2026 uz podršku Raspberry Pi i Google.org.

Konferencije

Ekspertne grupe

2025 je bila vrlo dinamična i za rad u stručnim skupinama pa sam surađivala s Europskom komisijom, Joint Research Centrom, OECD-om, European Digital Education Hubom. Postala sam ambasadorica digitalnog obrazovanja EDEH-a što je bilo baš ugodno iznenađenje i u nekom smislu nastavak uloge eTwinning ambasadorice. U okviru Huba sudjelovala sam u radu dvije radne grupe (Squads): Explainable AI i AI main drivers. Squad Explainable AI je završio objavljivanjem izvještaja Explainable AI in education: Fostering human oversight and shared responsibility : by the European Digital Education Hub’s Squad on artificial intelligence in education dok rad grupe AI main drivers još traje.

Commission Expert Group for the development of guidelines on high-quality informatics (E03943) radila je marljivo cijelu 2025. godinu te dovršila Smjernice za visoko-kvalitetno poučavanje Informatike, čije objavljivanje se očekuje tijekom proljeća 2026. Stručna skupina je održala i jedan sastanak uživo u Briselu.

 Stručna skupina Commission Expert group on artificial intelligence (ai) and data in education and training (e03774) je u 2022. objavila Etičke smjernice za upotrebu umjetne inteligencije i podataka u obrazovanju, a u 2025. nastavljen je rad u okviru Radne skupine za AI guidelines revision.  Nove smjernice su pripremljene, a objavljivanje se očekuje tijekom proljeća 2026. Stručna skupina je održala i jedan sastanak uživo u Briselu, a posebno sam počašćena imenovanjem u Steering Committee te radne skupine.

Na poziv Ministarstva obrazovanja Cipra sudjelovala sam u pripremanju i recenziji njihovih smjernica za upotrebu umjetne inteligencije u obrazovanju, koje su predstavljene na konferenciji Artificial Intelligence and Education – Founding Human-Centered Policies. Policy Text and Guidelines for the Responsible and  Ethical Use of Artificial Intelligence in Primary and Secondary Education ΚΕΙΜΕΝΟ ΠΟΛΙΤΙΚΗΣ ΚΑΙ ΚΑΤΕΥΘΥΝΤΗΡΙΕΣ ΓΡΑΜΜΕΣ ΓΙΑ ΥΠΕΥΘΥΝΗ ΚΑΙ ∆ΕΟΝΤΟΛΟΓΙΚΗ ΑΞΙΟΠΟΙΗΣΗ ΤΗΣ

Nastavila sam rad na osmišljavanju okvira za pismenost u području umjetne inteligencije (AI Literacy Framework for Primary and Secondary Education) Empowering Learners for the Age of AI koji zajednički vode Europska komisija i OECD uz podršku code.org. U svibnju je objavljena prva inačica AI Literacy Framework for Primary and Secondary Education te je ostatak godine bio posvećen analiziranju prikupljenih povratnih informacija i radu na novoj verziji koja se očekuje u proljeće 2026. Stručna skupina se sastala i uživo u Parizu.

Posebno zanimljiv rad tijekom cijele 2025. je bio na DigComp 3.0 okviru na kojem sam imala priliku raditi od samog početka, analizirajući nove trendove, predlažući ishode učenja, uspoređivala DigComp i AI Literacy okvire te sudjelovala na validacijskim radionicama (uključivši i uživo u Sevilli na 40°C. Zaista sam ponosna što je moj doprinos istaknut i u finalnoj publikaciji DigComp 3.0: European Digital Competence Framework.

Najveća novost 2025. godine bio je početak suradnje s UNESCO Uzbekistan na projektu Empowering Education in Uzbekistan, financiranim iz ISHONCH fonda. U okviru projekta osmislila sam Uzbekistan ICT and AI competency framework for teachers utemeljen na UNESCO okvirima učiteljskih kompetencija. Održala sam validacijsku radionicu te prvu edukaciju Master trenera u Tashkentu i Bukhari. Projekt se intenzivno nastavlja tijekom 2026 i 2027.

Uz sve poslovne zanimacije bilo mi je posebno veselje sudjelovati na 40. godišnjici mature, na kojoj se okupio gotovo cijeli razred iz MIOC-a i zahvaljujući kolegi koji živi u SAD, a bilo je naravno i obiteljskih putovanja i novosti.

Prosinac 2024

Objavljeno autor

Pred sam kraj godine pristigao je neočekivani poziv na radionicu „Leveraging generative artificial intelligence to enhance education outcomes in the Western Balkans“ Svjetske banke, Ministarstva prosvjete Republike Srbije i Europske komisije. I tako sam se našla u vrlo ugodnom društvu nekih stari poznanica i novih kolega s kojima sam podijelila svoja mišljenja o etičkoj upotrebi umjetne inteligencije u obrazovanju te s njima razmatrala moguće scenarije za primjenu u osnovnim i srednjim školama u Srbiji.

Zanimljivost: Klizalište u dvorištu hotela, prefina hrana i susret s kolegicama koje nisam vidjela desetak godina.

Održan je i prvi sastanak uživo novog Erasmus+ projekta udruge Suradnici u učenju, „EducationalAI – Empowering Educational Leaders with AI Strategies“ u kojem ćemo, tijekom sljedeće dvije godine partneri izraditi vodič za korištenje umjetne inteligencije i smjernice za legalno i etičko korištenje umjetne inteligencije, osmisliti i postaviti e-tečaj, provesti webinare za za učitelje, nastavnike i ravnatelje.

Zanimljivost: Partnere projekta upoznala sam 2023. tijekom suradnje u EDEH Squadu AI u obrazovanju. Dobre priče uvijek imaju nastavak.

Početkom prosinca dovršili smo radnu verziju dokumenta „European Reference Framework to Assess Educational Technologies“ za Vijeće Europe, koji istražuje potencijalne modele za referentni okvir, istražujući postojeće standarde, mehanizme upravljanja i mjere podrške kako bi se osmislili održivi, ​​prilagodljivi i uključivi sustavi primjene umjetne inteligencije u različitim obrazovnim kontekstima.

Zanimljivost: Iako se ne nastavlja rad na tom dokumenta, puno sam naučila o različitim aspektima evaluacije, kao i o suradnji u timu. A neki dragi ljudi iz tog tima su se uključili i u EDEH Squad Explainable AI – suradnja je uvijek važna.

Suradnju s Nacionalnim agencijama za Erasmus program nastavila sam predavanjem „Understanding AI and identifying its implications and limitations”za djelatnike svih Nacionalnih agencija organiziranim od strane European SALTO Digital Resource Centre iz Finske. Pričala sam o EU regulativi i etičkoj primjeni umjetne inteligencije, uz nekoliko interaktivnih aktivnosti za više od 500 sudionika.

Zanimljivost: Kolege iz SALTO-a upoznala sam prije par godina, a onda povremeno sretala na konferencijama i eto pojavila se prilika za suradnju. Posebno mi se svidjelo što su imali priliku čuti i vidjeti moje predavanje uživo u Rigi i nakon toga rekli da žele baš takav pristup.

Kao poseban stručnjak sudjelovala sam na validacijskoj radionici projekta DLIFE (Digital Legislation Implications for Education) Joint Research Centra i DG EAC.

Zanimljivost: Zanimljivo je pratiti kako se stavovi i mišljenja sudionika mijenjaju te pratiti osobni razvoj kao posljedicu razmjene ideja i mišljenja sa stručnjacima različitih profila iz različitih zemalja.

EDEH Squad Explainable AI je zakoračio u završni mjesec te je trebalo dovršiti pisanje dokumenata. Moj doprinos bio je analizirati potrebe, mogućnosti i zahtjeve za transparentnošću i objašnjivošću sustava umjetne inteligencije iz perspektive učitelja i učenika. Treba znati koja pitanja postaviti i od koga tražiti odgovore, kao i kako iskoristiti EU regulativu za zaštitu privatnosti i dobrobiti.

Zanimljivost: Dragi ljudi s kojima sam nastavila suradnju iz prvog AI Squada, oni s kojima možeš svašta prokomentirati i za koje znaš da će pružiti podršku kad zatreba (i kojima ja pružam podršku).

Prosinac sam započela webinarom o etičkim smjernicama za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju za eTwinning grupu English as second language.

Zanimljivost: eTwinning je i dalje „moja obitelj“ iako nisam eTwinning ambasadorica već 7 godina. Jednom eTwinnerica, uvijek eTwinnerica.

Studeni 2024

Objavljeno autor

Uvijek se začudim kad ljudi u Hrvatskoj prepoznaju kvalitetu mog rada pa je tako dobivanje nagrade VIDI awards i uvrštavanje u društvo 50 najutjecajnijih žena hrvatskog hi-techa bilo iznenađenje za mene.

Zanimljivost: Dragi ljudi koji ne zaboravljaju i kojima nije problem osobno pozvati me da dođem (bez obzira na NDA). Dragi ljudi koje sam srela nakon niz godina.

Pred kraj mjeseca trebalo je završiti i priručnik „Guidance for Dialogue Clubs for Informatics teachers“ za projekt Digital First (Digital tech as the first language: Informatics for digital natives) na kojem je udruga Suradnici u učenju jedan od glavnih partnera. Priručnik smo napisali na engleskom pa prevodili na hrvatski da ga možemo primijeniti. Uz same upute kako provoditi dijaloške klubove ključno je bilo pripremiti sve predloške za politike privatnosti, suglasnosti te praćenje realizacije.

Zanimljivost: Onaj osjećaj kad shvatiš da imaš tim ljudi koji su sposobni raditi na takovom opsežnom dokumentu i prenijeti sve upute iz tog Priručnika u stvarne aktivnosti. Baš ponos i sreća.

Naravno da se poziv na panel koji moderira Antoaneta Angelova-Krasteva direktorica DG-EAC ne odbija. Iako nisam mogla stići u Tallinn, pridružila sam se DigiEduHack glavnom događanju online te podijelila svoje mišljenje i prijedloge kako odgovorno i smisleno primjenjivati umjetnu inteligenciju u obrazovanju.

Zanimljivost: Baš mi je žao što nisam mogla otputovati u Tallinn jer mi je dugo na popisu želja, ali i ovo online sudjelovanje je bilo baš dobro, nisam se osjećala isključeno i povezala sam se s ostalim panelistima na Linkedinu.

Drugi sastanak Stručne skupine Europske komisije Commission Expert Group for the development of guidelines on high-quality informatics (E03943) organiziran je uživo u Briselu. Nakon prezentacije postojećih smjernica i analiza, razgovarali smo o budućoj strukturi i temama koje smjernice za kvalitetno poučavanje informatike trebaju obuhvatiti.

 Zanimljivost: Bebras ekipa je važan dio ove stručne skupine, tako da baš bilo dobro vidjeti drage ljude, osim toga stručna skupina za mene povezuje nekoliko različitih priča i projekata što je uvijek dobro. A i svaki posjet Briselu je dobra stvar.

Najveći izazov 2024. godine bilo je putovanje u Manilu, na Filipine kamo sam otišla na poziv Asia-Europe Foundation (ASEF) kako bi na njihovoj godišnjoj konferenciji 17th ASEF Classroom Network Conference održala radionicu o etičkoj primjeni alata umjetne inteligencije u predtercijarnom obrazovanju.

Zanimljivost: Definitivno izlazak iz moje zone komfora, dugački letovi, topla klima, nepoznata hrana i puno dragih ljudi koji pomažu uravnotežiti sve izazove. Neprocjenjivo iskustvo i novi prijatelji s druge strane Svijeta.

Studeni je započeo putovanjem u Pariz, ovaj put na poziv Teach AI i OECD-a, naravno na temu umjetne inteligencije u obrazovanju.

Zanimljivost: Pariz je uvijek predivan, a ovaj put sam bila smještena u Boulogne-Billancourt. Bilo je zanimljivo razgovarati s bugarima i makedoncima na nekom hibridu balkanskog jezika i uspoređivati zajednička jela i tradicije.

Lipanj 2024

Objavljeno autor

U lipnju se pojavila prilika za dvije posjete Briselu, što je uvijek dobra stvar.

Krajem mjeseca stigao je poziv za posebnu radionicu „Workshop on Artificial Intelligence in Education and training“ koju je organizirao Directorate General for Education, Youth, Sport and Culture (DG EAC). Tijekom dva dana zajednički smo pokušali identificirati glavne mogućnosti i izazove umjetne inteligencije za učenike i učitelje te osmisliti rješenja za uočene izazove. Ja sam imala čast predstaviti AI Report koji je pripremio EDEH AI in Education Squad pod mojim vodstvom.

Zanimljivost: Ova radionica je konačno bila prilika da putujem i surađujem s kolegicama iz Hrvatske, tako da smo uz obaveze uspjele uključiti i šetnju Briselom, obići Mini-Europe (bome smo se dobro osunčale na toj šetnji), savladale sve prepreke javnog prijevoza u Briselu i provele nekoliko sati na aerodromu čekajući let za doma.

Drugi posjet Briselu bio je posvećen sastanku s projektnim partnerima projekta Agile EDU kojeg provodi EuropeanSchoolnet. Tijekom sastanka smo raspravljali o studijama slučaja i poučnim pričama te analitičkom okviru za upotrebu digitalnih podataka u obrazovanju.

Zanimljivost: Uvijek je lijepo susresti se uživo s projektnim partnerima te čudi iz prve ruke iskustva iz drugih zemalja.

Expert review meeting – sastanak stručnjaka na projektu “Support for development work on DigComp” organizirali su Joint Research Center (JRC) i Directorate General for Employment, Social Affairs and Inclusion (DG EMPL) s ciljem ažuriranja Digital Competence Framework for Citizens (DigComp). Na tom sastanku sam predstavila svoj izvještaj – Emerging trends and  their implications for DigComp, u kojem sam opisala trendove kao što su Twin transition, Digital well-being and resilience, Biotechnology, Algorithms and programming, Generative AI and deep fake, Employee recruitment, Immersive technologies and virtual worlds, Digital twins, Remote, hybrid, HyFex and playful learning living and working i njihov mogući utjecaj na daljnji razvoj DigComp kompetencijskog okvira.

Zanimljivost: Biti dio priče o razvoju DigCompa je zaista posebna stvar!
 The Digital Competence Framework for Citizens (DigComp) is an EU-wide tool aimed at supporting digital competence development among citizens, aiding policy-makers in developing effective policies, and planning education and training initiatives to enhance the digital competence of different target groups. In 2013, the first DigComp reference framework came out defining digital competence as a combination of 21 competences grouped in five main areas. In 2016, the framework was refined, so DigComp 2.0 identified the five key areas: Information and data literacy; Communication and collaboration; Digital content creation; Safety; and Problem solving. The latest version DigComp 2.2 was released in 2022 integrating some 250 new examples of knowledge, skills, and attitudes (Vuorikari et al., 2022).

Tijekom lipnja sam po prvi put posjetila i Graz (ne računam davnu posjetu shoping centru). Povod je bio pozvano predavanje na godišnjoj EDEN konferenciji “Learning in the Age of AI: Towards Imaginative Futures”. Moja tema bila je „Treasure Hunt in AI Land“

Zanimljivost: Centar Graza mi se baš svidio, ugodno mjesto za šetnju i otkrivanje, a nije bio problem ni snaći se u vožnji autom. Večera na Schloßbergu s predivnim pogledom i susret s dragim ljudima.

U lipnju je jedna moja generacija učenika slavila 25. godišnjicu završetka osnovne škole, jedna baš posebna generacija koju mi je bilo drago vidjeti, čuti kako su, gdje su.

Zanimljivost:Jedina generacija koja na svojoj razrednoj fotografiji ima i moju kćer.

Svibanj 2024

Objavljeno autor

Karlovac je predivan grad u kojem se organizira i jedna super konferencija stemKA– STEM konferencija Karlovac. Nakon dugo vremena održala sam predavanje na hrvatskom jeziku, naravno o etičkoj upotrebi umjetne inteligencije u obrazovanju u predivnoj dvorani kina Edison.

Zanimljivost: Iako je središte grada bilo razrovano uživali smo u šetnji gradom, parkovima, uz Koranu; posjetili Aquatiku, Teslin centar i vidjeli drage ljude.

U svibnju sam održala i prvi webinar za ASEF – Asia-Europe Foundation u okviru njihovog 17. ASEF Classroom Network Project (ASEFClassNet) koji je okupio 252 učitelja iz pedesetak zemalja Azije i Europe. Pričala sam im o kompetencijama učitelja koje su potrebne za rad i život uz i s umjetnom inteligencijom.

Zanimljivost: Moj način rada tijekom tog webinara se organizatorima baš svidio pa smo suradnju nastavili i kasnije. Tijekom webinara sam se povezala s nizom kolegica i kolega iz nama dalekih zemalja – uvijek treba širiti vidike i učiti nešto novo.

Overview of digital skills in EU Member States

Objavljeno autor

Although I mostly work in the area of Artificial intelligence and data in education, recently I analysed the digital landscape in 25 EU Member States as part of the Digital Skills and Jobs Platform series of briefs.

In spring 2023 Digital Skills and Jobs Platform launched a series of informative digital skills overviews that offer insights into the state-of-play of digital skills in EU Member States. In those Briefs, we explored state strategies on skills and digitalisation, national initiatives, and funding opportunities; organised in two sections: A snapshot of digital skills & Funding opportunities.

In the “A snapshot of Digital Skills” article we present the latest strategic initiatives and blueprints on digital skills, in-depth analysis of the plans and key actions countries are taking to promote basic and advanced digital skills. information on the National Recovery and Resilience Plans and countries scores in the Digital Economy and Society Index (DESI) and its Human Capital dimension.

In the “Available funding” you may find information on available funding opportunities for up- and re-skilling citizens, labour force, education, businesses, and organisations and digital experts. It covers a wide range of funding sources, including recovery and resilience facilities and national funding programs, loans, grants and financial instruments in each country.

Check them out:

  1. Austria: a snapshot of digital skills& Available funding in Austria
  2. Belgium: a snapshot of digital skills & Available funding in Belgium
  3. Bulgaria: a snapshot of digital skills & Available funding in Bulgaria
  4. Croatia: a snapshot of digital skills & Available funding in Croatia
  5. Cyprus: a snapshot of digital skills & Available funding in Cyprus
  6. Czech Republic: a snapshot of digital skills & Available funding in Czech Republic
  7. Denmark: a snapshot of digital skills& Available funding in Denmark
  8. Estonia: a snapshot of digital skills & Available funding in Estonia
  9. Finland: a snapshot of digital skills & Available funding in Finland
  10. France: a snapshot of digital skills & Available funding in France
  11. Germany: a snapshot of digital skills & Available funding in Germany
  12. Greece: a snapshot of digital skills & Available funding in Greece
  13. Hungary: a snapshot of digital skills & Available funding in Hungary
  14. Ireland: a snapshot of digital skills & Available funding in Ireland
  15. Lithuania: a snapshot of digital skills& Available funding in Lithuania
  16. Luxembourg: a snapshot of digital skills & Available funding in Luxembourg
  17. Malta: a snapshot of digital skills & Available funding in Malta
  18. Poland: a snapshot of digital skills & Available funding in Poland
  19. Portugal: a snapshot of digital skills & Available funding in Portugal
  20. Romania: a snapshot of digital skills & Available funding in Romania
  21. Slovakia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovakia
  22. Slovenia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovenia
  23. Spain: a snapshot of digital skills & Available funding in Spain
  24. Sweden: a snapshot of digital skills & Available funding in Sweden
  25. The Netherlands: a snapshot of digital skills & Available funding in The Netherlands

Backup pdf version of all Briefs are available here.

Pet za net

Objavljeno autor

Pet za net

Školski kurikulum Pet za net rezultat je EU IPA IV projekta ‘Sigurnost djece na internetu’ kojeg su 2013. i 2014. godine proveli učitelji, stručni suradnici i ravnatelji  pet osnovnih škola. Nositelj projekta bila je OŠ Veliki Bukovec, a partneri OŠ ‘Mato Lovrak’ iz Nove Gradiške, OŠ Popovača, OŠ Gripe iz Splita i OŠ ‘Mladost’ iz Osijeka uz podršku udruge Suradnici u učenju, CARNET-a i AZOP-a.

Cilj kurikuluma Pet za net je unaprijediti digitalne kompetencije djece i poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema u području sigurnosti djece na internetu.

Pet za net obuhvaća više od 800 različitih obrazovnih sadržaja o sigurnom, odgovornom i primjerenom korištenju interneta. Udžbenici i e-udžbenici u virtualnoj učionici, priručnici za učitelje i roditelje te raznovrsna multimedija kao što su kvizovi, animirane priče, računalne igre i videozapisi besplatno su dostupni svima na mrežnoj stranici Pet za net i pratećem YouTube kanalu.

Školski kurikulum Pet za net organiziran je u četiri modula prema uzrastu učenika, a svaki modul u pet cjelina: informacije, komunikacija, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Neke od tema obuhvaćenih kurikulumom su zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, opasnosti društvenih mreža, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, kritičko vrednovanje informacija i sprečavanje elektroničkog nasilja.

Autorski tim je posebno ponosan na e-udžbenike i multimedijske obrazovne sadržaje s igrama i animiranim pričama za samostalno učenje koje omogućavaju učenicima poistovjećivanje sa stvarnim likovima i životnim situacijama kroz koje će promišljanjem i donošenjem zaključaka usvojiti nova znanja i vještine. Mnoge teme Pet za net  mogu se obraditi i bez upotrebe računala. Ujedno, sadržaj je prilagodljiv i za predškolce ili za učenike srednjih škola.

Priručnici za roditelje prate svaku nastavnu jedinicu iz udžbenika objašnjavajući roditeljima zašto se neke teme obrađuju s djecom, što bi oni trebali znati o toj temi te kako će djeci pružiti podršku da se lakše snađu i odrastu i u virtualnom svijetu.

Pogledajte cijeli kurikulum, udžbenike i priručnike

  1. i 2. razred – priručnik za učitelje

 

  1. i 4. razred – priručnik za učitelje
  1. i 6. razred– priručnik za učitelje

 

  1. i 8. razred– priručnik za učitelje

Hrvatska djeca su digitalno nepismena

Objavljeno autor

Svi spominju digitalnu i informacijsku pismenost, slažu se da nam treba, ali digitalno opismenjavanje djece nije izgleda ničiji posao.

Digitalne kompetencije, informacijska i računalna pismenost, vještine 21. stoljeća često su spominjane fraze poželjnih kompetencija za uspješnost u obrazovanju i na današnjem tržištu rada. Digitalni urođenici su svugdje oko nas, oni kao znaju sve jer odrastaju uz tehnologije, a kad zaista provjerite njihove kompetencije rezultati su poražavajući. Nažalost, u Hrvatskoj su digitalna, informacijska i računalna pismenost već dugo vremena na sporednom kolosijeku. Očekujemo li da će djeca i mladi sami sebe opismeniti?

Opći dojam
Na uzorku od 427 dobrovoljnih sudionika ankete dobili smo rezultate o zastupljenosti Informatike u hrvatskim osnovnim školama. Na prvi pogled situacija i nije tako strašna, čak 70 % djece (u našem prigodnom uzorku) ima priliku usvajati digitalne kompetencije u okviru Informatike od 5. razreda osnovne škole. Ujedno to znači da tih 70 % djece do 11. godine dobije malo ili nimalo informacija o odgovornom korištenju interneta ili digitalnim tragovima koje su do tad već ostavili po virtualnom svijetu. Barem što se škole tiče, no možda su se za ta područja edukacije pobrinuli roditelji?

slika1Slika 1. Postoji li izborna nastava informatike u vašoj OŠ

slika2bSlika 2. Od kojeg razreda se provodi Informatika u vašoj OŠ, bilo kao izvannastavna aktivnost ili izborni predmet

Jesmo li prosječni?
Istraživanje računalne i informacijske pismenosti “The International Computer and Information Literacy Study” (ICILS), provela je IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istraživanje obuhvatilo 3533 četrnaestogodišnjaka i 2736 učitelja iz 180 osnovnih škola. Prema prosječnim rezultatima, Hrvatska se našla na 14. mjestu.
Tijekom istraživanja provjeravala se pismenost učenika u četiri razine. Viša razina znači bolje kompetencije za korištenje IKT, kritičko promišljanje, kreativno stvaranje i zaštitu privatnosti. Dakle, veći broj učenika na višoj razini znak je kvalitete. Nažalost, čak 11 % hrvatskih učenika nije doseglo niti prvu razinu.

1. razina – osnovno korištenje datoteka, uređivanje teksta prema zadanim uputama, osnovne mogućnosti elektroničke komunikacije te prepoznavanje rizika zloporabe računala. 25 % naših učenika je na toj razini, a ICILS prosjek je 23 %
2. razina – osnovne vještine za pronalaženje informacija u jednostavnim elektroničkim izvorima, prema uputama mogu napraviti jednostavne kombinacije pronađenih informacija, teksta i slika, svjesni su važnosti pristupa elektroničkim informacijama i mogućih posljedica neželjenog pristupa informacijama. 42 % naših učenika, ICILS prosjek 38 %.
3. razina – mogu samostalno pronalaziti informacije, uređivati i stvarati digitalne sadržaje, odabiru prikladne izvore elektroničkih informacija te ih korištenjem različitih programa mogu kreativno dopuniti i preoblikovati, svjesni su da informacije mogu biti pristrane i nepouzdane. 21 % naših učenika, kao i prosjek ICILS.
4. razina – samostalno pronalaze i kritički procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogućnosti i ograničenja korištenja tuđeg intelektualnog vlasništva. 1 % naših učenika, a ICILS prosjek je 2 %.

slika3Slika 3. Raspodjela hrvatskih učenika po razinama digitalne pismenosti, u postocima

Ukoliko se kanite utješiti našom prosječnošću, evo nekoliko usporedbi s boljima:

  •  Hrvatska ima na razinama 0 i 1, 36 %, a Češka samo 15 % učenika
  • od 21 države, njih 13 ima na 4. razini pismenosti od 2 do 5 % učenika, a mi imamo samo 1 %
  •  na razinama 3 i 4 imamo 22 % učenika, dok ih Kanada i Češka imaju 37 %.

Većina opisanih kompetencije nisu dio postojećeg kurikuluma Informatike u Hrvatskoj niti bilo kojeg drugog nastavnog predmeta, a četvrtu razinu treba doseći svaki učenik kako bi mogao aktivno i svjesno sudjelovati u današnjem svijetu.
Što nam treba?
Niti jedna od spomenutih razina ne govori o programiranju, robotici ili nekim složenijim zadacima na računalu. Dakle, radi se zaista o nužnoj pismenosti. Nedostupnost nastave Informatike i neostvarena međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije dio su uzroka ovakvih loših rezultata naših učenika, ali i nezainteresiranost roditelja, javnosti i nepružanje podrške sustavu obrazovanja.
Europska komisija je 2013. objavila okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije (DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe) u kojem je istaknuto pet područja koja digitalna kompetencija obuhvaća: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Čak je dostupna i tablica za samoprocjenu po razinama A, B i C za sva područja pa slobodno provjerite na kojoj ste razini. Razine digitalne pismenosti.
Evo što bi djeca, a i odrasli trebali znati i moći napraviti kako ne bi bili digitalno nepismeni:

  • Prepoznati, pronaći, spremiti, organizirati i analizirati digitalne informacije kritičko prosuđujući njihovu relevantnost i svrhu.
  • Učinkovito komunicirati u digitalnom okruženju, povezati se s drugima i surađivati korištenjem digitalnih alata. Biti odgovoran digitalni građanin, brinuti o svojim i tuđim digitalnim tragovima.
  • Stvarati i uređivati nove sadržaje, kreativno se izražavati kroz digitalne medije, obraćati pažnju na intelektualno vlasništvo, prava i dopuštenja. Znati kako podesiti programe, aplikacije i uređaje za svoje potrebe, razumjeti osnove programiranja.
  • Razumjeti sigurnosne rizike i mogućnosti zaštite, brinuti o svojim i tuđim osobnim podacima i zaštiti privatnosti, štititi se od elektroničkog nasilja i online prijevara. Biti svjestan utjecaja tehnologije na zdravlje ljudi i okolinu.
  • Informirano odlučivati o najprimjerenijim digitalnim alatima za određenu svrhu, rješavati konceptualne probleme, inovativno i kreativno koristiti tehnologiju.

Opisana područja, znanja, vještine i stavovi ne mogu se jednostavno preslikati u kurikulum jednog nastavnog predmeta. Problem je uočen, čak i izmjeren, postavljeni su ciljevi do kojih bismo trebali doći, sad nam još preostaje da se zaozbiljno primimo posla.
Kako bismo osposobili i pripremili djecu za korištenje tehnologije u sadašnjosti i budućnosti svi moramo raditi na njihovom digitalnom opismenjavanju ili možemo nastaviti kritizirati i slijegati ramenima. Odluka je na vama!

Izvori informacija: ICILS izvještaj bit.ly/ICILS2, Priopćenje za medije NCVVO bit.ly/ICILS-HR, dokument DIGCOMP bit.ly/digcomp1.

Zajedno za sigurnost djece na internetu

Objavljeno autor

logoSvi pričaju o internetu i digitalnoj pismenosti, a brine li se netko da naša djeca ne ostanu digitalno nepismena?

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze, trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Europski Parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju za sigurnost djece na internetu, a postojeći kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija koja bi djeca trebala imati.

Zato je pet hrvatskih škola, OŠ “Mladost” iz Osijeka, OŠ Gripe iz Splita, OŠ “Mato Lovrak” iz Nove Gradiške, OŠ Popovača i OŠ Veliki Bukovec odlučilo potrošiti godinu i pol rada na izradu školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” i svih pratećih obrazovnih sadržaja kako biste ih i vi mogli odmah primijeniti. 30 učitelja raznih profila izuzetno je kreativno i promišljeno pripremilo osamstotinjak obrazovnih sadržaja koji se besplatno i bez ikakvih ograničenja mogu dohvatiti na petzanet.HR.

Obrazovni sadržaji za sigurnost djece na internetu vertikalno su usklađen u pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema za sve uzraste osnovne škole. Neke od tema koje ćete pronaći su: zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, online komunikacija i suradnja, opasnosti društvenih mreža, odgovorno korištenje mobilnih uređaja, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, e-portfolio i online prisutnost, kritičko vrednovanje informacija, kako zaštititi računalo i obitelj, sprečavanje elektroničkog nasilja.

virtualan-ucionicaDjeci, roditeljima i učiteljima dostupni su multimedijski obrazovni sadržaja, udžbenici, virtualne učionice, priručnici za roditelje i priručnici za učitelje, sve s ciljem je unaprjeđenja digitalnih kompetencije djece, poticanja djece da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva. Pripremljeni sadržaji pružaju djeci priliku da uče iz tekstova, slika, zvukova, videa, animacija, radnih listova, interakcija, dramskih simulacija kako bi što učinkovitije usvajali i razumijevali sadržaje koji su u potpunosti prilagođeni njihovom uzrastu.

Multimedijski digitalni sadržaji pružaju učenicima mogućnost samostalnog, individualiziranog učenja, učenja kroz igru, kao i učenje putem rješavanja problema kroz koje na pristupačan i zanimljiv način istražuju, usvajaju i ponavljaju. Za najmlađe su napravljene animirane priče  koje probleme sigurnosti na internetu prikazuju na njima prilagođen, dinamičan način kako bi ih lakše razumjeli. Za starije učenike pripremljeni su videozapisi koji omogućavaju učenicima poistovjećivanje s njihovim vršnjacima u  stvarnim životnim situacijama kroz koje promišljanjem i  učenjem na tuđim greškama usvajaju nova znanja i vještine.

Originalne online igre napravljene su za sve uzraste učenika kako bi kroz razne problemske situacije mogli vježbati i razvijati svoje motoričke sposobnosti te usvajati primjerene obrasce ponašanja za odgovorno i sigurno korištenje interneta, računala i mobilnih tehnologija.

Dakle, sve vam je na dohvat klika, a na vama je odgovornost hoćete li ih iskoristiti i napraviti korak prema digitalno pismenim generacijama koje znaju primjereno, odgovorno i sigurno koristiti internet.

Pismenost – informacijska, digitalna, računalna

Objavljeno autor

Svi se slažu da nam treba, ali ne i kako je postići.

Digitalne kompetencije, informacijska i računalna pismenost, vještine 21. stoljeća često su spominjane fraze u obrazovanju, kao i digitalni urođenici, koji znaju sve jer odrastaju uz tehnologije i učitelji koji nisu iz tog svijeta pa eto imaju izgovor da ne znaju ništa. Sve te kompetencije uredno su nabrojane u NOK-u, opisane u međupredmetnim temama i nalaze se u kategoriji onoga o čemu svi trebaju brinuti. No, kod nas su digitalna, informacijska i računalna pismenost već dugo vremena na sporednom kolosijeku. Očekujemo li da će učenici sami sebe opismeniti?

Istraživanje The International Computer and Information Literacy Study (ICILS), provela je IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istraživanje obuhvatilo 3533 učenika, 2736 učitelja iz 180 osnovnih škola.

Tijekom istraživanja provjeravala se pismenost učenika u četiri razine. Viša razina znači bolje kompetencije za korištenje IKT, kritičko promišljanje i kreativno stvaranje, zaštitu privatnosti. Dakle, veći broj učenika na višoj razini znak je kvalitete. Nažalost, čak 11 % hrvatskih učenika nije doseglo niti 1. razinu.

1. razina pismenosti – osnovno korištenje datoteka, uređivanje teksta prema zadanim uputama, osnovne mogućnosti elektroničke komunikacije te prepoznavanje rizika zloporabe računala. 25 % naših učenika je na toj razini, a ICILS prosjek je  23 %

2. razina pismenosti – osnovne vještine za pronalaženje informacija u jednostavnim elektroničkim izvorima, prema uputama mogu napraviti jednostavne kombinacije pronađenih informacija, teksta i slika (plakati), svjesni su važnosti pristupa elektroničkim informacijama i mogućih posljedica neželjenog pristupa informacijama – 42 % naših učenika, ICILS prosjek 38 %.

3. razina pismenosti – mogu samostalno pronalaziti informacije, uređivati i stvarati digitalne sadržaje, odabiru prikladne izvore elektroničkih informacija te ih korištenjem različitih programa mogu kreativno dopuniti i preoblikovati, svjesni su da informacije mogu biti pristrane i nepouzdane.  21 % naših učenika, kao i prosjek ICILS.

4. razina pismenosti – samostalno pronalaze i kritički procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogućnosti i ograničenja korištenja tuđeg intelektualnog vlasništva. 1 % naših učenika, a ICILS prosjek je 2 %.

Ukoliko se kanite utješiti našom prosječnošću, evo nekoliko usporedbi s boljima:

  • Hrvatska ima na razinama 0 i 1, 36 %, a Češka samo 15 % učenika
  • od 21 države, njih 13 ima na 4. razini pismenosti od 2 do 5 % učenika, mi imamo samo 1%
  • na razinama 3 i 4 imamo 22 % učenika, dok ih Kanada i Češka imaju 37 %.

Primijetite da niti jedna razina ne govori o programiranju, robotici ili nekim složenijim zadacima na računalu. Dakle, 4. razinu treba doseći svaki učenik kako bi mogao aktivno i svjesno sudjelovati u današnjem svijetu.

Naši učitelji smatraju da uporaba IKT rezultira slabijom vještinom pisanja, ograničava osobnu komunikaciju, potiče kopiranje, rezultira slabijim vještinama računanja i procjene te odvraća učenike od učenja.  Više od 60 % hrvatskih učitelja nikad ne koristi računalne programe u nastavi, 46 % ne koristi ni programe za obradu teksta ili prezentacija, niti internet, a 56 % nikad ne koristi programe za učenje i vježbanje.

Pročitate li detaljnije opise razina pismenosti i usporedite li ih sa stanjem u hrvatskim školama uočit ćete da većinu toga mi niti ne poučavamo učenike u školama. Nedostupnost nastave Informatike, neostvarena međupredmetna tema dio su uzroka ovakvih loših rezultata naših učenika. No, tko ili što je kriv za (ne)pismenost naših kolega u školama?

prosjek-icilsIzvori informacija u članku su ICILS izvještaj te Priopćenje za medije NCVVO .