Što mislite da bi učenici i učitelji trebali znati raditi na računalu?
Tema za razmišljanje za sve vas koji čitate: za što sve vam je potrebno računalo, za što biste još koristili računalo ali baš i ne znate kako, što biste htjeli da vaša djeca i učenici znaju napraviti računalom, što mislite tko bi vas i učenike trebao tome poučiti?
Europska unija i Europska komisija već se dulje vrijeme bave temom digitalne pismenosti i digitalnih kompetencija, od 2006. kad su među osam ključnih kompetencija uključili i digitalne kompetencije, 2013. kad je objavljen okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije (DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe) pa primjerice do istraživanja EUN-a iz 2014. o uključenosti programiranja u kurikulume (EUN, Computing our Future).
U okviru za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije, DIGCOMP istaknuto je pet područja koja digitalna kompetencija obuhvaća. Opisana su ta područja, detaljno navedena znanja, vještine i stavove, ishodi učenja te konkretni primjeri primjene u svakodnevnom životu. Dostupna je i tablica za samoprocjenu koja sadrži pitanja za razine A, B i C za svako od pet područja, slično kao razine poznavanja stranog jezika. Svakako pogledajte tablicu i procijenite svoju razinu digitalne pismenosti.
Ovako su ukratko opisana područja digitalne kompetencije u DIGCOMP dokumentu.
Informacije: prepoznati, pronaći, spremiti, organizirati i analizirati digitalne informacije kritičko prosuđujući njihovu relevantnost i svrhu.
Komunikacije: učinkovito komunicirati u digitalnom okruženju, dijeliti sadržaje pomoću online alata, povezati se s drugima i surađivati korištenjem digitalnih alata, aktivno sudjelovati u online zajednicama i mrežama, odabrati načine komunikacije primjerene sudionicima, uvažavati kulturalne razlike. Biti odgovoran digitalni građanin, brinuti o svojim i tuđim digitalnim tragovima.
Stvaranje sadržaja: stvarati i uređivati nove sadržaje, uključivati i mijenjati prethodna znanja i sadržaje, kreativno se izražavati kroz digitalne medije, stvarati multimedijske sadržaje, obraćati pažnju na intelektualno vlasništvo, prava i dopuštenja. Znati kako podesiti programe, aplikacije i uređaje za svoje potrebe, razumjeti osnove programiranja.
Sigurnost: zaštititi svoje uređaje i sadržaje, razumjeti sigurnosne rizike i mogućnosti zaštite, brinuti o svojim i tuđim osobnim podacima i zaštiti privatnosti, štititi se od elektroničkog nasilja i online prijevara. Biti svjestan utjecaja tehnologije na zdravlje ljudi i okolinu.
Rješavanje problema: prepoznati digitalne potrebe i sadržaje, informirano odlučivati o najprimjerenijim digitalnim alatima za određenu svrhu, rješavati konceptualne probleme korištenjem digitalnih modela, kreativno se koristiti tehnologijom, rješavati tehničke probleme, podizati vlastite i tuđe kompetencije. Inovativno i kreativno koristiti tehnologiju.
Opisana područja, znanja, vještine i stavovi ne mogu se jednostavno preslikati u kurikulum jednog nastavnog predmeta. Kako bismo osposobili i pripremili djecu za korištenje tehnologije u sadašnjosti i budućnosti svi, baš svi učitelji i nastavnici moramo raditi na njihovom digitalnom opismenjavanju. Optimistično se nadam da će dio posla preuzeti novi kurikulum za nastavu Informatike od 1. razreda OŠ pa sve do 4. razreda SŠ, ali i da će i konačno u svim nastavnim predmetima zaživjeti međupredmetna tema “Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije”, kako bi svaki učenik dobio priliku pokazati svoju kreativnost i znanje kroz stvaranje digitalnih sadržaja te postao uzoran stanovnik virtualnog svijeta.
Cijeli dokument DIGCOMP dostupan je na bit.ly/digcomp1 , a kako je ekipa projekta Pet za net napravila školski kurikulum za sigurnost djece na internetu, prema tom okviru pogledajte na petzanet.HR. Ukoliko želite odgovoriti i komentirati pitanja s početka članka pridružite mi se u raspravama na Twitteru, Facebooku ili Yammeru.