Learning journey for, about, and with AI

EDEH Squad “AI in Education” learning journey

Nowadays, we are overwhelmed with news about artificial intelligence, its impact on our work and daily lives, and its potential benefits and threats. What impact does AI have on education? How can we employ it for good and avoid negative influence?

Artificial intelligence (AI) refers to computer systems that, given a set of human-defined objectives, can influence real or virtual environments through predictions, recommendations, or decisions. AI systems interact with us and have direct or indirect effects on our environment. Often, they appear to operate autonomously and can adapt their behaviour by acquiring knowledge about the context. (UNICEF, 2021)

Connections between AI and education are multiple, AI has the potential to support education by providing personalized and adaptive learning experiences to students, automating administrative tasks, analysing large amounts of education data, to identify patterns and trends that can inform decision-making. AI role in Education is usually described as teaching or learning with AI, about AI and for AI. While only a small percentage of a population of learners may wish or be required to learn about AI in order to become AI designers or developers, the suggestion is that all citizens should be encouraged and supported to attain a certain level of AI literacy. (CoE, 2022)

As AI systems continue to evolve and data usage rises, it is of the utmost importance to develop a better comprehension of their impact on the world, especially in education.  Educators and school leaders must have a fundamental understanding of artificial intelligence and data usage in order to interact positively, critically, and ethically with this technology and to maximise its potential. (EC, 2022)

But often we are facing some common misconceptions about AI, including that it is too difficult to comprehend the functionality of AI systems, that AI systems cannot be trusted, that AI has no place in education, or that AI will undermine the teacher’s role. Rather than replacing teachers, AI can support teachers, enabling them to construct learning experiences that empower students to be creative, to think, to solve real-world problems, to collaborate effectively, and to engage in activities that AI systems cannot do on their own. (EC, 2022)

Some of already existing examples of the AI use in education are:

  • Tutoring system – the learner follows a step-by-step sequence of tasks through conversation.
  • Teaching assistants – AI recommendation engines are used to recommend specific learning activities or resources based on each student’s preferences, progress and needs.
  • Formative assessment – Learners are provided with regular automatic feedback.

However, it is important to note that the use of AI in education also raises ethical concerns, such as privacy and security issues, potential biases in algorithms, and the potential for automation to replace human teachers and staff. Therefore, it is important to ensure that AI is used in a responsible and ethical manner in educational settings.

In February 2023, European Digital Education Hub Squad “AI in Education” is founded in response to recent AI-related developments. From February until the end of June 2023, the “AI in Education” Squad worked intensively to discuss various aspects of AI use and its impact on Education. The result of these discussions is the creation of seven briefing reports.

As a leader of the European Digital Education Hub’s “AI in Education” squad I would like to assist you in discovering the benefits and risks of AI and learning about AI to be able to teach with AI. Please review Squad’s briefing reports, which cover topics such as teachers’ AI competences, supporting teachers for the AI age, AI curriculum development, and ethical and governance considerations; and join us on this learning journey.
Briefing reports by AI in Education EDEH Squad:

  1. Teachers’ competences
  2. How to support teachers to use AI in teaching
  3. Use scenarios & practical examples of AI use in education
  4. Education about AI
  5. Influence of AI on governance in education
  6. AI and Ethics, human rights, law, education data
  7. Teaching with AI – assessment, feedback and personalisation

I would like to thank to all Squad members who contributed to these reports: Riina Vuorikari, Jessica Niewint-Gori, Dara Cassidy, Francisco Bellas, Madhumalti Sharma, Ari Laitala, Cristina Obae, Yann-Aël Le Borgne, Anne Gilleran, Petra Bevek, Oksana Pasichnyk, Elise Rondin, Johanna Gröpler, Gordana Janakievska, Bertine van Deyzen, Martina Weber, Robbe Wulgaert, Alexa Joyce and Lidija Kralj; supported by Leon Koch

Education about AI

Briefing report No. 4
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education
Authors: Cristina Obae, Jessica Niewint-Gori, Francisco Bellas, Oksana Pasichnyk,  Gordana Janakievska, Anne Gilleran, Yann-Aël Le Borgne, Riina Vuorikari, Madhumalti Sharma and Lidija Kralj

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Artificial intelligence education is a highly active field, with new resources and tools arising continuously. In previous briefing reports, you may have read about teaching for, with, and about AI, supporting teachers, and identifying the necessary competences for them to become fluent in emerging technologies. With all these dynamic changes, this briefing report aims to highlight the importance of integrating AI literacy into both existing and new curricula. Our focus will be on providing valuable ideas and concrete examples for effectively incorporating AI education.

This is why the current document proposes some examples of different countries’ approaches on education about AI. As you will see below, some countries have chosen to develop new curricula, while others integrated AI into their existing ones.

… short summary
Although AI competences are briefly mentioned in the new curricula, there is little detail provided regarding what should be taught to students. A few Belgian organisations, mostly from the non-formal education sector, are starting to implement drafts of AI curricula aimed at primary and secondary schools.
Using the Digital Strategy document as a basis, some curriculum work has been done in the past year to develop pupils’ understanding of AI.
Civic education was introduced for all school grades in 2020/2021 and the lesson time could be used to teach transdisciplinary topics like in this case AI skills, focusing on ethical, societal and political aspects of AI.
The new education law in Spain includes contents of AI at different levels, from primary school to high school, mainly related to technology subjects.
A working group comprising school and university teachers, along with IT professionals, was able to suggest AI-oriented content that could be covered in approximately 10 hours of class time. The content is designed to provide a general introduction to the topic of AI, rather than focusing on specific technologies or in-depth understanding.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • To ensure a comprehensive and unbiased approach to learning, it is essential that AI curricula are not tied to specific technologies or brands.
  • With the aim of facilitating the development of the European Education Area, it would be beneficial if Member States shared good practice examples, thereby ensuring that students entering tertiary education possess comparable levels of competence about AI.
  • Integrating AI into curricula requires both resource development and teacher training.
  • The evidence-based approach would enhance the content and effectiveness of AI curriculum.
  • Education about AI is needed, but freely embracing education with AI needs to be done with some caution.

Read whole report No. 1 “Education about AI” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Obrazovanje o umjetnoj inteligenciji (UI)

Pregledno izvješće br. 4 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  

Autori: Cristina Obae, Jessica Niewint-Gori, Francisco Bellas, Oksana Pasichnyk,  Gordana Janakievska, Anne Gilleran, Yann-Aël Le Borgne, Riina Vuorikari, Madhumalti Sharma i Lidija Kralj

Obrazovanje o umjetnoj inteligenciji vrlo je aktivno područje s novim resursima i alatima koji se neprestano pojavljuju. U prethodnim preglednim izvješćima mogli ste čitati o poučavanju za, s i o AI, podršci učiteljima i identificiranju potrebnih učiteljskih kompetencija za razumijevanje novih tehnologija. Sa svim ovim dinamičnim promjenama, ovo pregledno izvješće ističe važnost integracije pismenosti o umjetnoj inteligenciji u postojeće i nove kurikulume. Fokus je na prezentiranju vrijednih ideja i konkretnih primjera za učinkovito uključivanje obrazovanja o umjetnoj inteligenciji.

Zbog toga u ovom dokument predstavljamo neke primjere pristupa obrazovanja o umjetnoj inteligenciji različitih zemalja. Kao što ćete vidjeti u nastavku, neke su zemlje odlučile razviti nove kurikulume, dok su druge integrirale UI u postojeće.

… kratki sažetak

Iako se kompetencije o umjetnoj inteligenciji ukratko spominju u novim kurikulumima, postoji malo detalja o tome što bi trebalo poučavati učenike. Nekoliko belgijskih organizacija, uglavnom iz sektora neformalnog obrazovanja, počinje provoditi nacrte kurikuluma o umjetnoj inteligenciji u osnovnim i srednjim školama.

Zasnovano na irskoj Digitalnoj strategiji, u protekloj godini napravljene su određene promjene kurikuluma kako bi učenici razvili razumijevanje umjetne inteligencije.

Građansko obrazovanje uvedeno je za sve razrede 2020./2021., pa se nastavno vrijeme tog predmeta može iskoristiti za poučavanje interdisciplinarnih tema kao što su, u ovom slučaju, vještine umjetne inteligencije, s fokusom na etičke, društvene i političke aspekte umjetne inteligencije.

Novi zakon o obrazovanju u Španjolskoj uključuje sadržaje o umjetnoj inteligenciji na različitim razinama, od osnovne do srednje škole, uglavnom vezano uz tehničke nastavne predmete.

Radna skupina sastavljena od školskih i sveučilišnih nastavnika, zajedno s IT stručnjacima, uspjela je predložiti sadržaje usmjerene na UI koji bi se mogli pokriti u približno 10 sati nastave. Sadržaj je osmišljen tako da pruži opći uvod u temu umjetne inteligencije, bez fokusiranja na specifične tehnologije ili dubinsko razumijevanje.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Kako bi se osigurao sveobuhvatan i nepristran pristup učenju, bitno je da kurikulumi o umjetnoj inteligenciji nisu vezani za određene tehnologije ili tvrtke.
  • S ciljem olakšavanja razvoja Europskog obrazovnog prostora, bilo bi korisno kada bi države članice razmjenjivale primjere dobre prakse, čime bi se osiguralo da učenici koji ulaze u tercijarno obrazovanje posjeduju usporedive razine kompetencija o umjetnoj inteligenciji.
  • Integracija poučavanja o UI u kurikulume zahtijeva razvoj resursa i edukaciju učitelja.
  • Pristup temeljen na dokazima poboljšao bi sadržaj i učinkovitost kurikuluma o umjetnoj inteligenciji.
  • Obrazovanje o umjetnoj inteligenciji je potrebno, ali ga je potrebno oprezno pripremiti i primijeniti.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 4 “Obrazovanje o umjetnoj inteligenciji” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Use Scenarios & Practical Examples of AI Use in Education

Briefing report No. 3
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education
Authors: Dara Cassidy, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Elise Rondin, Madhumalti Sharma, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Anne Gilleran and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

This report presents a set of use scenarios based on existing resources that teachers can use as inspiration to create their own, with the aim of introducing artificial   intelligence (AI) at different pre-university levels, and with different goals. The Artificial Intelligence Education field (AIEd) is very active, with new resources and tools arising continuously. Those included in this document have already been tested with students and selected by experts in the field, but they must be taken just as practical examples to guide and inspire teachers’ creativity.
The use scenarios have been organised in three main categories, according to the three main approaches followed in AIEd: Teaching for AI, Teaching about AI and Teaching with AI.
Teaching for AI implies training students in all the AI topics from an AI user perspective, rather than an AI developer perspective, which will be covered in the Teaching about AI section. We could differentiate these two perspectives with the following key ideas:

  • In terms of curriculum, teaching about AI should be included as specific subjects or courses (or part of them) with a detailed program covering the main AI topics (perception, actuation, reasoning, representation, learning, impact, etc.). The learning outcomes are more technical and specific, so before learning about AI, students should receive background training in maths, programming, and other technical knowledge required to properly understand the AI topics from a developer perspective. Teaching for AI could be organised in a more transversal manner through embedding it in different courses and areas (e.g., language, history, natural sciences, mathematics, arts). The learning material could be organised as small activities within different subjects (not only technical), or as specific subjects where the AI topics are delivered without relying on deep technical aspects (like programming). Learning for AI does not require a specific background in maths or programming.
  • In terms of methodology, in teaching about AI, students develop simple AI-based solutions by programming them, while in teaching for AI, they can focus on analysing existing AI-based applications or tools by using them, understanding the way they work and their impact.
  • In terms of specialisation, teaching for AI is necessary for all students, independently of their area (humanities, science, engineering, arts). Teaching about AI could be targeted to technical paths, thinking about those students interested in working as “AI engineers”. Hence, teaching for AI is a pre-requisite for educators and learners before moving to teaching about AI.

The following 3 sections of briefing report contain selected use scenarios in these categories that exemplify their differences and opportunities at classes.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

It can be observed that our main recommendation places Teaching for AI is on the top,
representing the idea that it should be a pre-requisite for the other two.

  • Focus first on teaching for AI by means of practical projects and learning scenarios that provide activities for teachers to engage students in activities that improve knowledge, skills, and attitudes towards how AI systems are used in today’s society and focus on everyday application that are driven by AI.
  • Take advantage of existing resources for teaching with AI to enhance teaching and learning. It is essential to know how to select tools that align with the curriculum, pedagogical goals, and students’ requirements, while considering the efficacy, ease of use, and privacy issues associated with these tools.
  • Apply a developer approach when teaching about AI to train more specialised students in the fundamental areas of real-world AI, like perception, reasoning, representation or learning. They must face different AI challenges through hands-on and programming projects, so they attain the AI basics from a more technical perspective.

Read whole report No. 3 “Use Scenarios & Practical Examples of AI Use in Education” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Scenariji i praktični primjeri upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju
Pregledno izvješće br. 3 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  

Autori: Dara Cassidy, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Elise Rondin, Madhumalti Sharma, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Anne Gilleran and Lidija Kralj.

U ovom preglednom izvješću predstavljamo skup scenarija korištenja na temelju postojećih resursa koje učitelji mogu koristiti kao inspiraciju za stvaranje vlastitih scenarija, s ciljem uvođenja umjetne inteligencije (UI) na različite osnovno i srednjoškolske razine te s različitim ciljevima. Područje primjene umjetne inteligencije u obrazovanju (AIEd) vrlo je aktivno pa novi sadržaji i alati nastaju kontinuirano. Sadržaje koje predstavljamo u ovom dokumentu već su testirani s učenicima i odabrani od strane stručnjaka u tom području, ali i dalje su samo praktični primjeri koji mogu nadahnuti vašu kreativnost.
Scenariji upotrebe organizirani su u tri glavne kategorije, prema tri glavna pristupa AIEd: Teaching for AI, Teaching about AI i Teaching with AI (Poučavanje za , i s umjetnom inteligencijom).
Poučavanje za umjetnu inteligenciju podrazumijeva obrazovanje učenika u svim temama umjetne inteligencije iz perspektive korisnika umjetne inteligencije, a ne perspektive stvaratelja aplikacija umjetne inteligencije, koju opisujemo u odjeljku Poučavanje o umjetnoj inteligenciji. Ove dvije perspektive možemo razlikovati po sljedećim ključnim idejama:

  • Što se tiče kurikuluma, poučavanje o umjetnoj inteligenciji trebalo bi biti uključeno kao posebni predmeti ili tečajevi (ili njihovi dijelovi) s detaljnim programom koji pokriva glavne teme umjetne inteligencije (percepcija, aktivacija, rezoniranje, predstavljanje, učenje, utjecaj itd.). Ishodi učenja su više tehnički i specifični, tako da bi prije učenja o umjetnoj inteligenciji, učenici trebali dobiti temeljno obrazovanje iz matematike, programiranja i drugog tehničkog znanja potrebnog za pravilno razumijevanje tema umjetne inteligencije iz perspektive programera. Poučavanje za umjetnu inteligenciju moglo bi se organizirati na transverzalniji način ugradnjom u različite tečajeve i područja (npr. jezik, povijest, prirodne znanosti, matematika, umjetnost). Materijal za učenje može se organizirati kao male aktivnosti unutar različitih predmeta (ne samo tehničkih) ili kao specifični predmeti gdje se teme umjetne inteligencije predaju bez ulaženja u dublje tehničke aspekte (poput programiranja). Učenje za UI ne zahtijeva posebno znanje iz matematike ili programiranja.
  • Što se tiče metodologije, u poučavanju o umjetnoj inteligenciji učenici razvijaju jednostavna rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji programirajući ih, dok se u poučavanju za umjetnu inteligenciju mogu usredotočiti na analizu postojećih aplikacija ili alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, koristeći ih, razumijevati načine na koji rade i njihov utjecaj.
  • Što se tiče specijalizacije, poučavanje za umjetnu inteligenciju potrebno je svim učenicima, neovisno o njihovom području (humanističke znanosti, prirodne znanost, inženjerstvo, umjetnost). Poučavanje o umjetnoj inteligenciji moglo bi se uključiti u tehničke smjerove, imajući na umu učenike zainteresirane da postanu “inženjeri umjetne inteligencije”. Stoga je poučavanje o umjetnoj inteligenciji preduvjet za učitelje i učenike prije nego što prijeđu na poučavanje o UI.

Sljedeća 3 odjeljka preglednog izvještaja sadrže odabrane scenarije korištenja u ovim kategorijama pokazujući njihove razlike i mogućnosti u nastavi.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

Možete uočiti da naša glavna preporuka stavlja poučavanje za AU na vrh, predstavljajući ideju da bi to trebalo biti preduvjet za druge dvije kategorije.

  • Najprije se usredotočite na poučavanje za umjetnu inteligenciju kroz praktične projekte i scenarije poučavanja koji predlažu aktivnosti za uključivanje učenika u aktivnosti koje poboljšavaju znanje, vještine i stavove o tome kako se sustavi umjetne inteligencije koriste u današnjem društvu i usredotočuju se na svakodnevne primjere primjene umjetne inteligencije.
  • Iskoristite postojeće sadržaje za poučavanje s UI kako biste poboljšali poučavanje i učenje. Ključno je znati kako odabrati alate koji su u skladu s kurikulumom, pedagoškim ciljevima i mogućnostima učenika, uzimajući u obzir učinkovitost, jednostavnost korištenja i zaštitu privatnosti tih alata.
  • Primijenite razvojni pristup pri poučavanju o umjetnoj inteligenciji kako biste obrazovali specijalizirane učenike u temeljnim područjima umjetne inteligencije u stvarnom svijetu, poput percepcije, rezoniranja, predstavljanja ili učenja. Učenici bi se trebali suočiti s različitim izazovima umjetne inteligencije kroz praktične i programerske projekte, tako da svladaju osnove umjetne inteligencije iz tehničke perspektive.


Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 2 “Scenariji i praktični primjeri upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

How to Support Teachers to Use AI in Teaching

Briefing report No. 2
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education
Authors: Cristina Obae, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Oksana
Pasichnyk, Petra Bevek, Bertine van Deyzen, Ari Laitala, Madhumalti Sharma, Robbe Wulgaert, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Alexa Joyce and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Artificial intelligence (AI) technology has already moved from an emergent to a more advanced stage where people are trying to explore its affordances and discover new innovative usages. It became extremely clear that AI technology is here to stay, and teachers cannot ignore it anymore. How should offerings to educators be positioned, and which problems are we going to solve through AI usage? We will try to model the 5 Whys technique on how AI is making an impact on education, teaching and learning. The below sets of questions refer first to education in general and then to the teaching/learning process:

1) Why is AI making an impact on education, teaching and learning?
AI is making an impact on education, both for teachers and for students as it enables new forms of personalisation and learning through individual feedback and coaching. While there are concerns over academic integrity, there is also hope that AI will enable teachers to provide more personalised learning experiences for their students.
2) Why is personalisation important in education?
Every student is different in their abilities, interests and circumstances of learning. It is important to tailor learning experiences for each individual student. This task is incredibly difficult in large classes, when a teacher cannot provide real-time feedback for every student.
3) Why is real-time feedback valuable in education?
Real-time feedback helps students identify their strengths and weaknesses, adjust their learning strategies, and improve their performance. It allows them to focus on achieving educational outcomes most effectively.
4) Why is enhancing educational outcomes important?
Education provides students with the knowledge and skills they need to succeed in their personal and professional lives. Educational outcomes are designed in a way that improves students’ future prospects and contributes to societal well-being.
5) Why is societal well-being important?
Providing students with high-quality education can help create a more just and equitable society, where everyone has the opportunity to reach their full potential regardless of their background or circumstances.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • Create an online course for school management on integrating AI at the school level to support education.
  • Define “human-AI interface interaction skill”.
  • Make recommendations for including “teaching with AI” in initial teacher education.
  • Propose several professional development pathways for teachers to get acquainted with AI.
  • Teachers who are wondering how to get started with AI could access this flowchart
    and find guidance depending on the choices they make.

Read whole report No. 2 “How to Support Teachers to Use AI in Teaching” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Kako pružiti podršku učiteljima pri upotrebi umjetne inteligencije u poučavanju
Pregledno izvješće br. 2 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  
Autori: Cristina Obae, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Oksana
Pasichnyk, Petra Bevek, Bertine van Deyzen, Ari Laitala, Madhumalti Sharma, Robbe Wulgaert, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Alexa Joyce i Lidija Kralj.

Tehnologija umjetne inteligencije (UI) već je prešla iz faze novosti u napredniju fazu u kojoj ljudi pokušavaju istražiti njezine mogućnosti i otkriti nove inovativne načine uporabe. Postalo je potpuno jasno da je UI tehnologija tu da ostane pa je učitelji više ne mogu ignorirati. Kako će se umjetna inteligencija predstaviti učiteljima i koje ćemo probleme riješiti njenom upotrebom? Pokušat ćemo primijeniti model 5 Zašto na utjecaje umjetne inteligencije na obrazovanje, poučavanje i učenje. Sljedeći niz pitanja najprije se odnose na obrazovanje općenito, a zatim na proces poučavanja ili učenja:

1) Zašto umjetna inteligencija utječe na obrazovanje, poučavanje i učenje?
UI utječe na obrazovanje, kako na učitelje tako i na učenike jer omogućuje nove oblike personalizacije i učenja uz individualne povratne informacije i pružanje podrške. Iako postoji zabrinutost oko akademske čestitosti, postoji nada da će umjetna inteligencija omogućiti učiteljima stvaranje personaliziranijih iskustava učenja za svoje učenike.
2) Zašto je personalizacija važna u obrazovanju? 
Svaki učenik ima drugačije sposobnosti, interese i okolnosti učenja. Važno prilagođavanje iskustava učenja svakom pojedinom učeniku. Ovaj zadatak je nevjerojatno težak u velikim razredima, kada učitelj ne može pružiti povratnu informaciju u stvarnom vremenu svakom učeniku.
3) Zašto su povratne informacije u stvarnom vremenu vrijedne u obrazovanju?
Povratne informacije u stvarnom vremenu pomažu učenicima da prepoznaju svoje snage i slabosti, prilagode svoje strategije učenja i poboljšaju svoje rezultate. Omogućuju im usredotočivanje na učinkovito ostvarivanje obrazovnih ishoda.
4) Zašto je poboljšavanje obrazovnih ishoda važno?
Obrazovanje učenicima pruža znanja i vještine koje su im potrebne za uspjeh u osobnom i profesionalnom životu. Obrazovni ishodi osmišljeni su na način koji poboljšava buduće uspjehe učenika i pridonosi društvenoj dobrobiti.
5) Zašto je društvena dobrobit važna?
Pružanje visokokvalitetnog obrazovanja učenicima može pomoći u stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva u kojem svatko ima priliku ostvariti svoj puni potencijal bez obzira na svoje porijeklo ili okolnosti.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Napravite online tečaj za vodstvo škole o integraciji umjetne inteligencije na školskoj razini kako bis se pružila podrška obrazovanju.
  • Definirajte “vještinu interakcije između čovjeka i umjetne inteligencije”.
  • Pripremite preporuke za uključivanje „poučavanja s umjetnom inteligencijom” u početno obrazovanje učitelja.
  • Predložite nekoliko načina profesionalnog razvoja učitelja kako bi se upoznali s umjetnom inteligencijom.
  • Učitelji koji se pitaju kako započeti s umjetnom inteligencijom mogu slijediti ovaj dijagram toka i pronaći prijedloge ovisno o izborima koje naprave.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 2 “Kako pružiti podršku učiteljima pri upotrebi umjetne inteligencije u poučavanju” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Teachers’ AI competences

Briefing report No. 1
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education
Authors: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Demands on the teaching professions are continually evolving, necessitating the development of an increasingly sophisticated set of competences. In particular, the speed at which digital technologies are developing creates a strong impetus for educators to enhance their digital competence. The realisation of the potential educational benefits of artificial intelligence (AI), and digital data more generally, calls for the active and meaningful engagement of teachers and school leaders. This in turn requires the development of the necessary AI and data literacy to appreciate the full potential of such systems, while being aware of their drawbacks and limitations. What teachers should be aware of, understand, and be able to do and what kind of attitudes could support them were questions to which the European Digital Education Hub’s (EDEH) squad on artificial intelligence in education searched for answers. We are starting with the presentation of several documents that cover teachers’ competences in the area of digital technology, data and artificial intelligence. Competences are presented in three segments, although there are overlaps in competences for teaching for, with and about AI.

Teaching for AI entails competences for all citizens, including teachers and learners, to engage confidently, critically and safely with AI systems to provide them with the necessary knowledge, skills and attitudes to live in a world surrounded and shaped by AI.
Teaching with AI focuses on how AI systems can be used for educational goals, including using pedagogical judgement on when to use them, but also knowledge about the functioning of underlying algorithms, pedagogical models and data.
Teaching about AI is the more technical part, focused on training students in the fundamentals of AI. It is usually part of AI literacy which should comprise both the technological and the human dimensions of AI organised according to the student’s age. Knowledge about AI basics is key for preparing students for the labour market, independently of their future careers.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • Different competences are needed for teachers, school leaders, IT support personnel and other professionals in education. This can mean varying levels of knowledge, skills and attitudes related to teaching for, with and about AI.
  • There are significant differences in competences for those who will teach about AI (the techniques and the technologies) and those who will just use AI as support for teaching and learning processes, but all teachers need to know what impact AI has on people and have competences to teach for and with AI.
  • All competences need to be described contextually and with existing subject-specific examples.

Read whole report No. 1 “Teacher’s competences” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Učiteljske kompetencije
Pregledno izvješće br. 1 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  
Autori: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari i Lidija Kralj.

Zahtjevi za učiteljsku profesiju neprestano se razvijaju, zahtijevajući razvoj sve sofisticiranijeg skupa kompetencija. Posebice, brzina kojom se digitalne tehnologije razvijaju snažno potiče učitelje na unaprjeđivanje digitalnih kompetencija. Ostvarenje potencijalnih obrazovnih prednosti umjetne inteligencije (UI) i digitalnih podataka općenito zahtijeva aktivan i smislen angažman učitelja i ravnatelja škola. To ujedno zahtijeva razvoj pismenosti u području umjetne inteligencije i podataka za razumijevanje punog potencijala takvih sustava, uz razvijanje svijesti o njihovim nedostacima i ograničenjima. Čega bi učitelji trebali biti svjesni, što bi trebali razumjeti i moći napraviti te kakve stavove bi trebali razvijati, pitanja su na koja je tim za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje (EDEH) tražio odgovore. Počinjemo s predstavljanjem nekoliko dokumenata koji pokrivaju kompetencije učitelja u području digitalne tehnologije, podataka i umjetne inteligencije. Kompetencije su predstavljene u tri segmenta, koji se međusobno preklapaju: kompetencije za poučavanje za umjetnu inteligenciju, poučavanje s umjetnom inteligencijom te poučavanje o umjetnoj inteligenciji.

  • Poučavanje za umjetnu inteligenciju podrazumijeva kompetencije svih građana, uključujući učitelje i učenike, da se pouzdano, kritički i sigurno koriste sustavima umjetne inteligencije kako bi im se pružilo potrebno znanje, vještine i stavovi za život u svijetu okruženom i oblikovanom umjetnom inteligencijom.
  • Poučavanje s umjetnom inteligencijom usredotočuje se na to kako se sustavi umjetne inteligencije mogu koristiti za obrazovne ciljeve, uključujući pedagoško procjenjivanje o tome kada ih koristiti, ali i znanja o funkcioniranju osnovnih algoritama, pedagoških modela i podataka.
  • Poučavanje o umjetnoj inteligenciji sadrži više tehničkih aspekata, usmjereno je na obrazovanje učenika o osnovama umjetne inteligencije. Obično je to dio pismenosti o umjetnoj inteligenciji koja bi trebala uključivati i tehnološku i ljudsku dimenziju umjetne inteligencije prilagođenu dobi učenika. Poznavanje osnova umjetne inteligencije ključno je za pripremu učenika za tržište rada, neovisno o njihovoj budućoj karijeri.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Različite kompetencije potrebne su za učitelje, voditelje škola, informatičko osoblje i druge stručnjake u obrazovanju. To može značiti različite razine znanja, vještina i stavova u vezi s poučavanjem za, s i o umjetnoj inteligenciji.
  • Postoje značajne razlike u kompetencijama za one koji će poučavati o umjetnoj inteligenciji (tehnike i tehnologije) i one koji će koristiti umjetnu inteligenciju samo kao podršku procesima poučavanja i učenja, ali svi učitelji trebaju znati kakav utjecaj umjetna inteligencija ima na ljude te imati kompetencije za poučavanje za i s umjetnom inteligencijom.
  • Sve kompetencije potrebno je opisati kontekstualno i s postojećim predmetnim primjerima.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 1 “Kompetencije učitelja” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Overview of digital skills in EU Member States

Although I mostly work in the area of Artificial intelligence and data in education, recently I analysed the digital landscape in 25 EU Member States as part of the Digital Skills and Jobs Platform series of briefs.

In spring 2023 Digital Skills and Jobs Platform launched a series of informative digital skills overviews that offer insights into the state-of-play of digital skills in EU Member States. In those Briefs, we explored state strategies on skills and digitalisation, national initiatives, and funding opportunities; organised in two sections: A snapshot of digital skills & Funding opportunities.

In the “A snapshot of Digital Skills” article we present the latest strategic initiatives and blueprints on digital skills, in-depth analysis of the plans and key actions countries are taking to promote basic and advanced digital skills. information on the National Recovery and Resilience Plans and countries scores in the Digital Economy and Society Index (DESI) and its Human Capital dimension.

In the “Available funding” you may find information on available funding opportunities for up- and re-skilling citizens, labour force, education, businesses, and organisations and digital experts. It covers a wide range of funding sources, including recovery and resilience facilities and national funding programs, loans, grants and financial instruments in each country.

Check them out:

  1. Austria: a snapshot of digital skillsAvailable funding in Austria
  2. Belgium: a snapshot of digital skills & Available funding in Belgium
  3. Bulgaria: a snapshot of digital skills & Available funding in Bulgaria
  4. Croatia: a snapshot of digital skills & Available funding in Croatia
  5. Cyprus: a snapshot of digital skills & Available funding in Cyprus
  6. Czech Republic: a snapshot of digital skills & Available funding in Czech Republic
  7. Denmark: a snapshot of digital skillsAvailable funding in Denmark
  8. Estonia: a snapshot of digital skills & Available funding in Estonia
  9. Finland: a snapshot of digital skills & Available funding in Finland
  10. France: a snapshot of digital skills & Available funding in France
  11. Germany: a snapshot of digital skills & Available funding in Germany
  12. Greece: a snapshot of digital skills Available funding in Greece
  13. Hungary: a snapshot of digital skills & Available funding in Hungary
  14. Ireland: a snapshot of digital skills & Available funding in Ireland
  15. Lithuania: a snapshot of digital skillsAvailable funding in Lithuania
  16. Luxembourg: a snapshot of digital skills & Available funding in Luxembourg
  17. Malta: a snapshot of digital skills & Available funding in Malta
  18. Poland: a snapshot of digital skills & Available funding in Poland
  19. Portugal: a snapshot of digital skills & Available funding in Portugal
  20. Romania: a snapshot of digital skills Available funding in Romania
  21. Slovakia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovakia
  22. Slovenia: a snapshot of digital skills & Available funding in Slovenia
  23. Spain: a snapshot of digital skills & Available funding in Spain
  24. Sweden: a snapshot of digital skills & Available funding in Sweden
  25. The Netherlands: a snapshot of digital skills & Available funding in The Netherlands

Backup pdf version of all Briefs are available here.

ENABLE – vršnjačka potpora

Europska mreža protiv vršnjačkog nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu nastoji spriječiti vršnjačko nasilje u različitim okruženjima te doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

ENABLE  (Europska mreža protiv zlostavljanja na nastavi i u slobodnome vremenu) nastoji pridonijeti dobrobiti djece uspostavom metodologija koje su se pokazale uspješnima u rješavanju problema vršnjačkoga nasilja i kreiranju holističkoga pristupa utemeljenoga na razvoju potrebnih vještina.

Projekt ENABLE financiran je iz fondova Europske unije od 2014. do 2016. godine, a provelo ga šest osnovnih partnera u pet zemalja, European Schoolnet (Belgija), Centre for Digitale Paedagogik (Danska), Princess Diana Awards (UK), South West Grid for Learning (UK), Suradnici u učenju (Hrvatska), For Adolescent Health (Grčka) te podršku tvrtki Vodafone, Facebook, Twitter, Ask.fm i Liberty Global.

Cilj ENABLE je spriječiti vršnjačko nasilje u različitim okruženjima te doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

ENABLE zauzima holistički i održivi pristup smanjenju vršnjačkoga nasilja uključivanjem učenika, djelatnika škole i  roditelja/skrbnika. Na  ponašanje učenika utječe se putem deset radionica društvenoga i  emocionalnoga učenja koje razvijaju društvene i  emocionalne vještine i  potiču ih na promišljanje o vlastitome ponašanju i ponašanju njihovih vršnjaka. ENABLE služi i za edukaciju djelatnika škole, učenika i roditelja/skrbnika o vršnjačkome nasilju, kako se s njime nositi i koje se učinkovite mjere mogu uvesti da bi se ono spriječilo i da bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio učinak na pojedince. Putem jednodnevne radionice i ukupno deset tjednih sastanaka, materijala za kampanju i aktivnosti vršnjačkoga promišljanja djelatnici škole dobit će prijedlog progresivne strukture i  aktivnosti za  odabranu skupinu učenika za  pružanje vršnjačke potpore. Učenici za  pružanje vršnjačke potpore provode kampanje i aktivnosti za edukaciju cijele zajednice (uključujući roditelje/skrbnike) o vršnjačkome nasilju, potiču učenike na promišljanje o svome ponašanju i tako stvaraju kulturu u kojoj će učenici otvoreno govoriti o vršnjačkome nasilju, međusobno se podržavati i uvažavati međusobne različitosti.

Psiholog Abraham Maslow opisao je hijerarhiju potreba za koju smatra da može služiti kao model za razumijevanje potrebe za međuljudskim odnosima. Da bi pojedinac i razmišljao o potrebama više razine, najprije mora zadovoljiti one koje se nalaze na nižim razinama piramide, kao što su fizičke potrebe i  sigurnost. Ako su im ugrožene emocionalna i  fizička sigurnost, učenici će većinu svoga vremena, energije i  kreativnosti iskoristiti za samopreživljavanje. Takvi problemi ometaju učenje. U školi su često izražene potrebe za  pripadanjem. Djeca moraju znati da su prihvaćena u  razredu. Odnosi u  skupini vršnjaka znatno utječu na uspjeh u školi. Učenje u neprijateljski raspoloženim razredima i školama vrlo je teško. Izradom i pružanjem sastavnih elemenata za stvaranje okruženja koje podržava učenje ENABLE može pridonijeti pretvaranju razreda u  okruženje koje pruža potporu i osjećaj pripadnosti.

Nastavni sati pripremljeni za projekt ENABLE obuhvaćaju četiri područja emocionalne inteligencije (samopouzdanje, društvena svijest, samoregulacija, upravljanje odnosima). Općenito govoreći, ta se nastava temelji na prethodnome znanju iz četiriju navedenih područja.

Nastavne teme, osmišljene su kako bi bile zanimljive, poticale na istraživanje i vodile učenike raznim putevima do rješenja:

  • Samosvijest: razumijevanje kako i zašto se osjećamo tako kako se osjećamo, izgrađivanje emocionalnog rječnika za izražavanje osjećaja i upoznavanje s pokazateljima vlastitog ponašanja
  • Upravljanje sobom: reagiranje na vlastite emocije i oblikovanje pozitivnih ishoda korištenjem raznih osobnih strategija
  • Društvena osviještenost: prepoznavanje emocija kod drugih osoba, uključujući vršnjake; tumačenje društvenih pokazatelja i situacija te razvoj pozitivnih reakcija
  • Društveno upravljanje: izgradnja niza osobnih strategija koje utječu na potencijalno vršnjačko nasilje kroz osmišljavanje pozitivnih ishoda. Dogovor o zajedničkim ciljevima za stvaranje pozitivnog okruženja u školi.

Sheme vršnjačke potpore u projektu ENABLE utemeljene su na konceptu učeničkoga tijela koje na neki način nudi podršku svojim vršnjacima. Učenici za pružanje vršnjačke potpore odgovorni su učenici i predstavnici učeničke populacije koji se zalažu za poboljšanje određene situacije u školi.

Sheme vršnjačke potpore dokazano su višestruko korisne školama i učenicima za pružanje vršnjačke potpore:

  • Učenici koji pružaju vršnjačku potporu stječu važne vještine, uključujući veće samopouzdanje, osjećaj odgovornosti, aktivno slušanje, empatiju i komunikacijske vještine.
  • Učenici za pružanje vršnjačke potpore neprocjenjiva su podrška učenicima koji nemaju prijatelja ili ih imaju vrlo malo.
  • Učenici za  pružanje vršnjačke potpore često imaju više dodirnih točaka s učenicima kojima je potrebna pomoć nego odrasli. Učenicima koji su doživjeli vršnjačko nasilje stoga je vrlo korisno razgovarati s vršnjakom .
  • Učenici će češće poslušati nekog vršnjaka nego odraslu osobu. Sheme vršnjačke potpore stoga mogu utjecati na  ponašanje i  pozitivno utjecati na kulturu škole.
  • Sheme vršnjačke potpore mogu potaknuti osjećaj pozitivnoga građanstva u školi.
  • Provedbom sheme vršnjačke potpore povećava se ugled škole u  tome području jer škola time pokazuje da joj je stalo do dobrobiti učenika.

Pogledajte sve obrazovne sadržaje pripremljene u projektu ENABLE kako biste ih učinkovito i svrhovito primijenili u svojem okruženju.

Mrežna stranica cijelog projekta ENABLE.

Pet za net

Pet za net

Školski kurikulum Pet za net rezultat je EU IPA IV projekta ‘Sigurnost djece na internetu’ kojeg su 2013. i 2014. godine proveli učitelji, stručni suradnici i ravnatelji  pet osnovnih škola. Nositelj projekta bila je OŠ Veliki Bukovec, a partneri OŠ ‘Mato Lovrak’ iz Nove Gradiške, OŠ Popovača, OŠ Gripe iz Splita i OŠ ‘Mladost’ iz Osijeka uz podršku udruge Suradnici u učenju, CARNET-a i AZOP-a.

Cilj kurikuluma Pet za net je unaprijediti digitalne kompetencije djece i poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema u području sigurnosti djece na internetu.

Pet za net obuhvaća više od 800 različitih obrazovnih sadržaja o sigurnom, odgovornom i primjerenom korištenju interneta. Udžbenici i e-udžbenici u virtualnoj učionici, priručnici za učitelje i roditelje te raznovrsna multimedija kao što su kvizovi, animirane priče, računalne igre i videozapisi besplatno su dostupni svima na mrežnoj stranici Pet za net i pratećem YouTube kanalu.

Školski kurikulum Pet za net organiziran je u četiri modula prema uzrastu učenika, a svaki modul u pet cjelina: informacije, komunikacija, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Neke od tema obuhvaćenih kurikulumom su zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, opasnosti društvenih mreža, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, kritičko vrednovanje informacija i sprečavanje elektroničkog nasilja.

Autorski tim je posebno ponosan na e-udžbenike i multimedijske obrazovne sadržaje s igrama i animiranim pričama za samostalno učenje koje omogućavaju učenicima poistovjećivanje sa stvarnim likovima i životnim situacijama kroz koje će promišljanjem i donošenjem zaključaka usvojiti nova znanja i vještine. Mnoge teme Pet za net  mogu se obraditi i bez upotrebe računala. Ujedno, sadržaj je prilagodljiv i za predškolce ili za učenike srednjih škola.

Priručnici za roditelje prate svaku nastavnu jedinicu iz udžbenika objašnjavajući roditeljima zašto se neke teme obrađuju s djecom, što bi oni trebali znati o toj temi te kako će djeci pružiti podršku da se lakše snađu i odrastu i u virtualnom svijetu.

Pogledajte cijeli kurikulum, udžbenike i priručnike

  1. i 2. razred – priručnik za učitelje


  1. i 4. razred – priručnik za učitelje
  1. i 6. razred– priručnik za učitelje


  1. i 8. razred– priručnik za učitelje

DA pohvalama, NE govoru mržnje

Reagirate li na uvredljive poruke na društvenim mrežama ili u reklamama?

Nekad davno jedna kolegica mi je rekla: “pa ne smiješ učenike hvaliti, pokvarit’ će se”. Pamtim tu rečenicu i uporno je kršim, a zašto ne bih?
Kolegica koja je neko vrijeme živjela u SAD-u prepričala je događaj kako je trčeći po nasipu dobacila, drugom trkaču kojemu je malo teže išlo: “Dobro vam ide, možete vi to”, a on skoro pao od šoka što je čuo pozitivan komentar, umjesto ismijavanja. Kaže ona, takvo je ohrabrivanje u SAD-u uobičajeno, a ja se pitam, ne bismo li uz sve novotarije mogli od njih uvesti i malo pozitivnog ohrabrivanja?

Cijela priča naravno preselila se i na društvene mreže, gdje se češće naiđe na negativan komentar, nego na pohvalu i ohrabrenje. Česte su situacije u kojima netko postavi pitanje, a druga osoba umjesto da odgovori na pitanje i pomogne, počne kritizirati početnu poruku zbog pravopisa, terminologije ili zato što prva osoba ima krivu frizuru na profilnoj slici. Nažalost, ovo nije karikirani nego stvarni primjer.
Obraćate li pažnju na indirektne poruke koje se šalju u reklamama? Vrlo često se koristi ismijavanje, omalovažavanje te potiče netolerancija i diskriminacija. Primjer 1, primjer 2, primjer 3. Zar se ne mogu pohvaliti novim uslugama bez da istovremeno nekog ne ismijavaju i vrijeđaju?

Bezobrazni komentari, vrijeđanje i ismijavanje siguran su put prema govoru mržnje i diskriminaciji. A što mi odrasli činimo kako bismo to spriječili? Najčešće ništa, umjesto da jasno i glasno reagiramo kad je netko izložen govoru mržnje.

Pristojno ponašanje, ljubazno ophođenje i pozitivna komunikacija kreću od obitelji, a nadograđuju se u školi, u društvu i na poslu. Očito smo dosegli “stepenicu u razvoju” kad moramo ponovno naučiti kako razgovarati i komunicirati bez vrijeđanja, nasilja i kritiziranja. Kao i sve ostale vještine i ta traži ustrajnost, vježbanje te svakodnevno primjenjivanje u različitim situacijama.

Evo nekoliko primjera kako biste to mogli napraviti u svom razredu:

  • Memento prijateljstva – predivan eTwinning projekt stotinjak učiteljica i učitelja iz četiri države mementoprijateljstva.weebly.com. Pogledajte aktivnosti koje su proveli i primijenite ih u svom razredu.
  • Pokaži što znaš – učenici u timu rješavaju postavljene zadatke, a nakon toga imaju 3 minute za predstavljanje rezultata. Cijeli razred komentira i ocjenjuje predstavljanje. Pozitivni komentari obavezni.
  • Suradničko pisanje bloga – svi članovi tima pišu blog o određenoj temi te komentiraju i potiču jedni druge na pisanje.
  • Kritičko procjenjivanje reklama – učenici odaberu neku reklamu, pokažu je  razredu te vode o njoj raspravu kako bi razotkrili diskriminacijske poruke.
  • Reci to lijepo – analiziranje članaka ili intervjua iz medija, označavanje kršenja ljudskih prava, diskriminacije ili govora mržnje te zatim preoblikovanje u pozitivne i poticajne izjave.
  • Pohvali se – učenici snimaju video poruku, izrađuju multimedijski rad ili pričaju o nečemu u čemu su dobri 
  • Pošalji dobru poruku – igra kao pokvareni telefon, ali s ciljem da osoba koja je zadnja dobije poruku s puno pohvala. Može se igrati i online :).
  • Najprije pohvala – učenici trebaju ocijeniti i komentirati radove svojih vršnjaka. Uz provjeru točnosti rješenja obavezno trebaju obratiti pažnju na dijelove koji su dobri i koje mogu pohvaliti.

Nemojte biti škrti s pohvalama, potičite vršnjačko vrednovanje, usmjeravanje, argumentiranje i gradite djeci samopouzdanje kako bi mogli pokazati svoj stav i podržati druge, a ne samo slegnuti ramenima jer sve je dobro dok je mržnja usmjerena prema nekome drugome.

Do kraja školske godine imate još dovoljno vremena razgovarati s učenicima o ovoj temi. Pogledajte i iskoristite sadržaje koji su dostupni na stranicama dislajkammrznju.hr, portalu medijskapismenost.hr Govor mržnje na internetu i društvenim mrežamaMaterijali za radionice o govoru mržnje za srednjoškolce i Sigurnost djece na internetu Pet za net.

Slika je preuzeta sa stranica belgijske kampanje “No hate speech movement“.

Roditelji i virtualni svijet

shutterstock_33647551Tvrtka AVG provela je istraživanja “Digitalni dnevnici” u kojima prikupljaju podatke kako tehnologija mijenja djetinjstvo i roditeljstvo. Rezultati iz 2010. pokazali su da je 92 % djece u SAD-u vidljivo online prije nego što navrše 2 godine, a istovremeno je rezultat za pet europskih država bio 73 %. Istraživanje iz 2014. pokazuje da je 6 % roditelja napravilo profil na društvenoj mreži za svoje dijete mlađe od 2 godine te da se 25 % roditelja voli hvaliti slikama djece na društvenim mrežama bez obzira kome su te slike dostupne. Kompletno istraživanje i prateće priručnike možete pročitati na stranicama Digitalnog dnevnika.

Namjerno sam istaknula podatke za najmlađu djecu jer za njih zaista ne možemo reći da su sami napravili profile na društvenim mrežama ili postavili svoje fotografije i videozapise online. Prva stvar na koju sam ja pomislila čitajući te rezultate je: “Jesu li ti roditelji uopće razmislili o tome što rade?”. Jesu li roditelji svjesni posljedica takvog prekomjernog objavljivanja, znaju li da stvaraju digitalni trag koji će njihovo dijete pratiti zauvijek?

Naravno svatko od nas je neizmjerno ponosan na svoju djecu, pozorno pratimo svaki njihov korak u odrastanju i bilježimo ga fotoaparatom, videokamerom, mobitelom i inim uređajima za snimanje. Svi volimo pogledati te snimke iz djetinjstva, prisjetiti se dogodovština i naravno da ih pokazujemo obitelji, rodbini i prijateljima. No, ne bih se složila da je internet mjesto na kojem ćemo zabilježiti tijek odrastanja svog djeteta.

Dva ključna razloga protiv objavljivanja dječjih snimki online su:

  • nemamo pravo obilježiti djetetov život digitalnim tragom koje ono možda neće moći izbrisati
  • ne znamo tko sve prati, gleda, dijeli ili mijenja naše fotografije i videozapise djece, zar ih zaista trebamo staviti na dohvat bilo kome?

No, to ne znači da trebamo isključiti internet, odustati od korištenja svih modernih uređaja i izolirati se od obitelji i prijatelja koji ne žive u našoj blizini. Ključ je u tome da najprije treba razmisliti, a zatim objaviti. Objavljivanjem snimki s rođendanskog slavlja, školske priredbe ili sportske utakmice vjerojatno nećete ni osramotiti ni ugroziti svoje dijete, ali mogli biste objavljivanjem snimki iz kade, s plaže ili nekih neugodnih situacija. Dok je dijete malo, odluka o tome što i gdje objaviti je isključivo na roditeljima, ali čim dijete počne razumijevati što radite s njihovim snimkama, uključite ih u odluku hoćete li nešto staviti na internet ili ne. Na taj način zajednički odlučujete i omogućavate da dijete uz vas razumijeva odgovornost online objavljivanja i bude svjesno kakav digitalni trag stvarate.

Kako bismo mogli ići ukorak s tehnologijom koja nam je dostupna, moramo neprestano učiti. Ne u onom klasičnom školskom smislu nego biti zainteresirani za promjene koje tehnologija donosi, saznati koje su prednosti, ali i koji su rizici. Ukoliko se ne osjećate “baš doma” sa svim internetskim čudesima predlažem da pogledate i pročitate priručnike za roditelje koji su napravljeni u sklopu školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu”. Priručnici i prateći obrazovni sadržaji pripremljeni su za osnovnoškolce, ali sve u njima možete primijeniti i za starije i mlađe uzraste djece te za sve uzraste roditelja :). Dostupni su javno i besplatno na stranicama Pet za net. Priručnici obuhvaćaju pet područja: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema te time daju savjete roditeljima ne samo o objavi slika i digitalnim tragovima nego i kako se nositi s elektroničkim nasiljem i iskoristiti prednosti interneta.

Možete ih i direktno dohvatiti na ovim poveznicama:

Pročitajte, informirajte se, pitajte i primijenite u svakodnevnom životu. Kad se radi o djeci bolje je biti oprezan nego požaliti.