Kao poseban stručnjak sudjelovala sam na Foresight Workshop on Digital Legislation Implications for Education (DLIFE) Joint Research Centra i DG EAC. Na radionici smo analizirali kako EU regulative utječu na obrazovna okruženja u nekoliko scenarija budućnosti te što bismo trebali napraviti kako bismo imali sigurna i uključiva digitalna obrazovna okruženja ako se neki od tih scenarija ostvari.

Zanimljivost: Ovo mi je bila prva foresight radionica i baš je bilo zanimljivo diskutirati što bi se moglo dogoditi u budućnosti ako se neki od scenarija ostvari. Uvijek je zanimljivo čuti ideje i razmišljanja drugih stručnjaka.

Strasbourg je postao tradicionalno odredište u listopadu jer se tada održava konferencija Vijeća Europe Working Conference on Regulating the use of AI systems in education. Konferencija je bila usmjerena na definiranje djelotvornih načina reguliranja umjetne inteligencije u obrazovanju, osiguravanje usklađenosti s ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava 

Zanimljivost: Putovanje do Strasbourga i natrag je uvijek poseban doživljaj jer letim avionom do Züricha, a zatim vlakom do Basela pa dalje do Strasbourga. U dobrom društvu kratko sam prošetala Zürichom i Baselom (i posjetila LEbrickGO muzej).

Ponedjeljak između povratka iz Brisela i odlaska za Strasbourg iskoristila sam za dva webinara, za sudionike European Digital Education Huba vodila sam webinar “Supporting teachers on AI application in education” na kojem smo razgovarali o različitim perspektivama primjene umjetne inteligencije i utjecaju koji ona ima na učenike i učitelje.

 CodeWeek sudionicima pričala sam kako umjetna inteligencija mijenja poučavanje programiranja i kodiranja.

Zanimljivost: Ovo je bio drugi webinar u kombinaciji majka – kćer i mogu reći da se lijepo nadopunjavamo i vodimo ugodne profesionalne razgovore.

Radionica European Digital Education Huba (EDEH) u Briselu, ovaj put je bila posvećena AI Explainability uz posebne razgovore s predstavnicima DG EAC, JRC te AI Ureda Europske komisije. Zanimljive diskusije o EU regulativi te načinima osiguravanja transparentnosti i dostupnosti informacija o UI sustavima u obrazovanju.

Zanimljivost: EDEH radionice su meni uvijek zanimljive i žao mi je što ne stižem na više njih. No, eto jednu sam uspjela posjetiti 2024. i to baš u Briselu, s vrlo dragim društvom, u lijepom hotelu u super kvartu.

21^st Century European Teachers project (Teacher Academy project XXI-TEACH-EU), je Erasmus + projekt na kojem je European Schoolnet partner, a ja sudjelujem kao projektni menadžerica i analitičarka. Projekt istražuje mogućnosti bolje suradnje učitelja i studenata učiteljskih fakulteta na temama tehnološkog osnaživanja, održivosti, učenja kroz igru i poduzetništva. U okviru projekta organiziraju se studijski posjeti tijekom kojih projektni partneri posjećuju škole i istražuju modele suradničkog pripremanja i održavanja nastave. Ovom prilikom posjetili smo Učiteljski fakultet u Helsinkiju i osnovnu školu u Kokkoli.

Zanimljivost: Marimekko, Revolut automat na aerodromu, dobro društvo i finski vlakovi.

Drugi sastanak stručnjaka na projektu “Support for development work on DigComp” organizirali su Joint Research Center (JRC) i Directorate General for Employment, Social Affairs and Inclusion (DG EMPL) s ciljem ažuriranja Digital Competence Framework for Citizens (DigComp). Stručnjaci su dali povratne informacije o predloženim promjenama, kao što su: struktura DigComp 3.0, revizije postojećih DigComp elemenata; prijedlog dodavanja UI kompetencija, Twin Transition te ishode učenja.

Zanimljivost: 2015. sam prvi put intenzivno radila na ishodima učenja, i eto devet godina kasnije sve što sam tad naučila dobro dođe. Inspirativno je biti dio ekipe koja radi na promjenama DigCompa.

Ljeto je meni uvijek radno jer volim mir i tišinu pa koristim priliku dok su svi na godišnjem i nema navale mailova i zahtjeva.  Ovo ljeto posvetila sam analiziranju EU regulativa i njihovog utjecaja na obrazovanje. Temeljito sam pročitala:

• European Digital Rights and Principles | Shaping Europe’s digital future
• General Data Protection Regulation
• Digital Services Act
• Digital Markets Act
• Cyber Security Act
• Cyber Resilience Act
• Data Act
• Data Governance Act
• Artificial Intelligence Act (AI Act)Report za Agile EDU

I analizirala postojeći i potencijalni utjecaj koje imaju na obrazovanje. Taj izvještaj dio je projekta DLIFE (Digital Legislation Implications for Education) koji provode Joint Research Centre (JRC) i Directorate General for Education, Youth, Sport and Culture (DG EAC).

Zanimljivost: Nisam nikad očekivala da će mi biti zanimljivo čitati pravne tekstove, ali eto pojavi se prilika i za takvo učenje.

Za projekt Agile EDU, European Schoolneta napisala sam drugu inačicu izvještaja Comparative Overview Report o načinima upotrebe podataka u obrazovanju europskih zemalja. Naučila sam puno o različitostima (centralizirani jug nasuprot decentraliziranog sjevernog pristupa sustavu obrazovanja), ali i o sličnostima (zaštita podataka, interoperabilnost, transparentnost) pristupa upotrebi podataka u obrazovanju.

Zanimljivost: Agile pristup započela sam u European Schoolnetu prvim izvještajem Artificial Intelligence Role in K12 u ciklusu Agile Collection of Information još 2021.

Srpanj je počeo s dobrim vijestima – imenovana sam u stručnu radnu skupinu Europske Komisije Commission Expert Group for the development of guidelines on high-quality informatics (E03943). Prvi sastanak organiziran je online i bio posvećen međusobnom upoznavanju te razgovorima o predstojećim zadacima, tijekom našeg četrnaestomjesečnog mandata.

• Pomoći Komisiji u vezi s provedbom postojećeg zakonodavstva, programa i politika Unije
• Pomoći Komisiji u pripremi zakonodavnih prijedloga i političkih inicijativa
• Pomoći Komisiji u:
  • (1) artikuliranju koherentnog razumijevanja visokokvalitetnog informatičkog obrazovanja među učenicima i nastavnicima;
  • (2) identificiranju i rješavanju zajedničkih izazova s ​​kojima se obrazovni sustavi suočavaju pri pružanju obrazovanja u informatika (tj. ocjenjivanje, obuka nastavnika i zapošljavanje, kvalitetan sadržaj, korisničko sučelje, itd.);
  • (3) podrška učiteljima i nastavnicima s pedagoškom stručnošću u području informatike.

Zanimljivost: 2021. godine prvi put sam se javila na poziv Europske komisije za stručnjake, tada je tema bila Umjetna inteligencija u obrazovanju. COMMISSION EXPERT GROUP ON ARTIFICIAL INTELLIGENCE (AI) AND DATA IN EDUCATION AND TRAINING (E03774) Uživala sam radeći sa stručnjacima iz cijele Europe, a kao rezultat objavljene su naše smjernice Ethical guidelines on the use of artificial intelligence and data in teaching and learning for educators..

Započela sam i novu suradnju na projektu DLIFE (Digital Legislation Implications for Education) koji provode Joint Research Centre (JRC) i Directorate General for Education, Youth, Sport and Culture (DG EAC).

Zanimljivost: Domino efekt funkcionira i za dobre stvari, zato je važno ulagati u ljude. Jedna od rečenica koju ponavljam na mojim predavanjima o umjetnoj inteligenciji je – odlučite tko/što zavrjeđuje vaše vrijeme.

Discover the latest advancements and current solutions while gaining insights into potential risks, pitfalls, and ethical considerations surrounding AI in evaluation. Be part of this vital conversation and make informed decisions in the assessment landscape.

Watch webinar recording

Download the PowerPoint presentation here

This webinar was part of the Assessment in the Age of AI online course which I also authored. The course aims to equip teachers with the necessary knowledge and tools to address these challenges and opportunities. It focuses on tackling issues such as bias and fairness, privacy and data security, automated feedback, validity and reliability of AI-based assessments, interpretation of AI-generated results, and maintaining a positive teacher-student relationship in the context of AI. By providing insights, examples, and discussions, the course empowers teachers to optimize the assessment process, enhance student learning outcomes, and navigate the intersection of assessment and AI in education responsibly and effectively.

More information is available on the European School Education Platform.

Ψηφιακή Εκπαίδευση: Εξελίξεις και Παιδαγωγικές Πρακτικές Cipar, June 8th 2023

Conference on “Digital Education: Developments and Pedagogical Practices”

Keynote AI in Education : Facts and Challenges

Speaker: Lidija Kralj

There are myths, promises, and challenges surrounding the use of artificial intelligence in education, so it is crucial to approach the topic with a balanced perspective. The current reality of AI in education is still in its early stages, with limited implementations and ongoing development. AI has the potential to enhance education, but it is not a substitute for human teachers. Ethical considerations must be addressed to ensure data privacy, personalization, and fairness. AI in education raises ethical questions such as the collection and exploitation of data, rights of the child, and human agency. Personalization of learning through AI creates worries is it guiding or limiting students’ educational experiences. By understanding the realities and challenges associated with AI in education, we can navigate its implementation more effectively and leverage its potential for the benefit of learners and educators alike.

Watch the recording

Watch the presentation

The European Education Summit is the annual flagship event of the European Education Area, the EU’s shared vision for a modern and inclusive European education and training sector fit to face the digital and green transitions.

Keynote speeches

Empowering youth: Teachers’ mission 

Speaker: Lidija Kralj, Senior Analyst, European Schoolnet

Watch the keynote speech

Watch the presentation

Svjesni smo da ne možemo biti 24 sata uz djecu, da djeca provode puno vremena ispred raznih zaslona (televizija, računalo, mobitel) te da su djeca u virtualnom svijetu bez nas odraslih (roditelja, staratelja, učitelja). Kako bismo ograničili utjecaj virtualnog svijeta, i vrijeme pred zaslonima, često oduzimamo djeci uređaje, nadajući se da smo time uspješno eliminirali problem. No, zapravo smo ga samo odgodili na par sati. Važno je da vrijeme provedeno pred zaslonom sagledamo s kvalitativnog aspekta, jer nije isto sudjelovati u komentiranju i raspravama na društvenim mrežama, igrati igre, učiti korištenjem multimedijskih sadržaja i igri ili samo pasivno sjediti pred zaslonom i promatrati što se na njemu odvija. Iz naše obrazovne perspektive, vrijeme provedeno u učenju korištenjem interaktivnih aplikacija je korisno, a pasivno sjedenje pred zaslonom baš i ne. Uz ovo mi se javila asocijacija na stare fore čitanja stripova zamaskiranih u udžbenike. Dakle, ipak pogledajte kakvo je to “učenje” koje vam, dijete servira i potrudite se da na zaslonima budu kvalitetni, primjereni sadržaji.

Isključivanjem interneta, oduzimanjem uređaja i ostalim kaznama nećemo naučiti dijete kako se treba ponašati u virtualnom svijetu ni kako da se njime koristi za svoj boljitak. Bez obzira koliko se vama ne sviđale društvene mreže one su tu već deset godina i vrijeme je da se na njih priviknemo jer nemaju namjeravaju nestati. Ključno pitanje na koje morate imati odgovor je: kako ćete osnažiti dijete da bude spremno za društvene mreže, odnosno cijeli virtualni svijet? Odgovor: vrlo slično kako ste ga osnažili za odlazak u vrtić, školu ili druženje u kvartu. Uz poneki moderni dodatak.

Potaknite djecu da u virtualnom svijetu budu pristojna, kreativna, suosjećajna, empatična, da pružaju podršku, pokažu svoje uspjehe i pohvale tuđe, podijele tugu i veselje, da pokažu svoje dobre strane, da se postave za sebe bez ugrožavanja drugih. Naravno da pritom trebaju biti svjesni i obraćati pažnju na činjenicu kako je sve što rade online lako dohvatljivo i vidljivo svima.
Sve to su nužne vještine u današnjem svijetu i briga nas odraslih je da djecu naučimo odgovornom i primjerenom korištenju interneta i svih drugih tehnologija.

Prije par godina pročitala sam članak Dr. Jodi Gold u kojem kao primjer na kojem možemo poučiti djecu o online prisutnosti navodi Kim Kardashian. Čudno, ali dobar primjer jer jasno pokazuje koja je cijena “pet minuta slave” i pogodan za raspravu s djecom koliko privatnog života vrijedi podijeliti na društvenim mrežama, zašto i uz koje posljedice (pozitivne i negativne).
No, nisu tu samo negativni aspekti. Želite li dobiti prestižan posao ili biti prepoznat kao stručnjak, važno je imati izvrstan online portfolio i nadzirati svoje digitalne tragove, koje današnja djeca ostavljaju od rane dobi. Kako se najbolje predstaviti online, kako svojim riječima i djelima potvrditi i argumentirati svoje digitalne tragove, kako biti promišljen pri dijeljenju – biti iskren, pokazati najbolje od sebe bez nepotrebnog izlaganja privatnog života javnosti. Sve to su vještine koje našoj djeci trebaju sad, jer kad za deset godina počnu tražiti posao bit će kasno za krpanje i glancanje digitalnog identiteta.

Dakle, pogledajte online profile i objave Kim Kardashian, Severine, ali i Ivice Puljaka, Antonije Blaće, Tomislava Bronzina, Arjane Blažić, Biljane Cerin, Jana Kerekeša, Sanje Polak pa razgovarajte s djecom.

Jedan od projekata koji se bave jačanjem otpornosti djece u virtualnom svijetu je međunarodni projekt ENABLE na kojem je partner i udruga “Suradnici u učenju”, a svi obrazovni sadržaji dostupni su vam na hrvatskom jeziku.
Članak Dr. Jodi Gold ” What Parents Can Learn About the Internet From Kim Kardashian“.

Obrazovanje je jedan od temelja društva, pomaže da društvo postane bolje, pomaže nam da odrastanjem postanemo bolji, pametniji, spretniji, otvoreniji, društveniji i odgovorniji ljudi. Obrazovanje nije otok sam za sebe, svatko od nas je dio sustava obrazovanja, svatko od nas utječe na njegov oblik, kvalitetu, učinkovitost i smislenost.  I zato ne pitaj kome školsko zvono zvoni; Tebi zvoni. Parafrazirajući Donnea skrećem vam pažnju da svi zajedno možemo učiniti da obrazovanje u Hrvatskoj bude bolje ili možemo ignorirati školsko zvono i pustiti da obrazovanje polako tone.

Krenimo od pretpostavke da ipak želimo bolje obrazovanje. Što bismo mogli učiniti?

Podrška obrazovanjuu

Hrvatski sustav obrazovanje najčešće nije dobro povezan s roditeljima i lokalnom zajednicom. Čitajući kako nizozemski roditelji uređuju učionice, pripremaju jela za razredne, svečane večere ili dežuraju pod odmorima zajedno s učiteljima pitam se koliko toga bi bilo izvedivo u našim školama. Zar su samo kod nas roditelji toliko prezaposleni da nemaju vremena za djecu, ili smatraju da su djeca i škole briga samo učitelja? Pružanjem podrške školi i učiteljima mogle bi se organizirati izvrsne međugeneracijske aktivnosti, roditelji i lokalna zajednica mogli bi svojim znanjima i vještinama pridonijeti kvaliteti obrazovanja jer svi zajedno znamo i možemo više nego jedan učitelj. Pritom bismo i djeci dali povratne informacije koliko se cijeni doprinos roditelja, baka i djedova, koliko je važna zajednica u kojoj živimo.

Sloboda učiteljima

Ukoliko s današnjim planom i programom želite odvojiti više vremena za, primjerice, financijsku pismenost morate pronaći kreativan način “krađe” sati od drugih tema jer nitko nije mislio da će ta tema biti aktualna i da će našim učenicima nužno trebati. Dobri učitelji uvijek nađu neke mogućnosti za ubacivanje novih sadržaja i metoda rada bez obzira na ono što piše u udžbenicima i planovima, ali bilo bi lijepo znati da imamo slobodu da to napravimo – da odaberemo dio sadržaja koji odgovara našim učenicima, izađemo izvan udžbeničkih okvira i radimo drugačije nego što su nas poučavali. Vjerujem da Cjelovita kurikularna reforma donosi ključne promjene u sadržajima i načinima poučavanja u našim školama te da će toliko željena sloboda uskoro biti na dohvatu svim učiteljima.

Nagraditi najbolje

Prosječnost nije na cijeni, ako želite izvrsne učenike trebate izvrsne učitelje, a njih ćete dobiti ako kontinuirano potičete i nagrađujete najbolje. Prema trenutačnom stanju, sustav obrazovanja nema načina nagrađivanja najboljih učitelja. Najvišu stepenicu “učitelj savjetnik” može se doseći za 11 godina i onda sljedećih tridesetak nema više napredovanja. Poprilično demotivirajuće za one koji uvijek žele naučiti više, raditi bolje, drugačije, slijediti suvremene trendove u obrazovanju. Čak štoviše, ubrzo završite u kategoriji “čudaka” jer većini nije jasno kako vas unutarnja motivacija može držati četrdeset godina na istom poslu, u istom statusu, s istom plaćom.

Cjeloživotno učenje nam je u opisu posla

Stručno usavršavanje učitelja postalo je luksuz, dostupan samo onima s dobrim vezama ili s financiranjem izvana. Učitelj više ne može niti jednom godišnje sudjelovati na seminaru na državnoj razini jer nema novaca za putne troškove. Naravno, i u tome su učitelji postali kreativni pa moljakaju za financiranje razne tvrtke, posežu za online usavršavanjem (sreća naša da su izmislili Internet), a i postaju sve vještiji u pisanju projektne dokumentacije kako bi dobili EU financiranje i bili na istoj razini kao kolege u Europi. Učitelji vole učiti, samo nam dajte kvalitetan sustav usavršavanja i bit ćemo još bolji.

Umrežavanje podiže kvalitetu

Uz sve dobrobiti koje nam je Internet donio, nažalost donio je i saznanje kolika je razlika između položaja učitelja, kurikuluma i stanja u školama u Hrvatskoj i ostalim zemljama Europske unije. Neke od tih razlika mogu se premostiti uključivanjem Hrvatske u EU obrazovne mreže, razmjenom informacija i povezivanjem s različitim institucijama koje vode brigu o obrazovanju. Zašto ne bismo i obrazovanjem postali dio EU i učili od najboljih?

Ili ćemo ipak biti otok, sam za sebe?