Arhiva kategorije: obrazovanje

How to Support Teachers to Use AI in Teaching

Objavljeno autor

Briefing report No. 2
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education Authors: Cristina Obae, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Oksana
Pasichnyk, Petra Bevek, Bertine van Deyzen, Ari Laitala, Madhumalti Sharma, Robbe Wulgaert, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Alexa Joyce and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Artificial intelligence (AI) technology has already moved from an emergent to a more advanced stage where people are trying to explore its affordances and discover new innovative usages. It became extremely clear that AI technology is here to stay, and teachers cannot ignore it anymore. How should offerings to educators be positioned, and which problems are we going to solve through AI usage? We will try to model the 5 Whys technique on how AI is making an impact on education, teaching and learning. The below sets of questions refer first to education in general and then to the teaching/learning process:

1) Why is AI making an impact on education, teaching and learning?
AI is making an impact on education, both for teachers and for students as it enables new forms of personalisation and learning through individual feedback and coaching. While there are concerns over academic integrity, there is also hope that AI will enable teachers to provide more personalised learning experiences for their students.
2) Why is personalisation important in education?
Every student is different in their abilities, interests and circumstances of learning. It is important to tailor learning experiences for each individual student. This task is incredibly difficult in large classes, when a teacher cannot provide real-time feedback for every student.
3) Why is real-time feedback valuable in education?
Real-time feedback helps students identify their strengths and weaknesses, adjust their learning strategies, and improve their performance. It allows them to focus on achieving educational outcomes most effectively.
4) Why is enhancing educational outcomes important?
Education provides students with the knowledge and skills they need to succeed in their personal and professional lives. Educational outcomes are designed in a way that improves students’ future prospects and contributes to societal well-being.
5) Why is societal well-being important?
Providing students with high-quality education can help create a more just and equitable society, where everyone has the opportunity to reach their full potential regardless of their background or circumstances.
…

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • Create an online course for school management on integrating AI at the school level to support education.
  • Define “human-AI interface interaction skill”.
  • Make recommendations for including “teaching with AI” in initial teacher education.
  • Propose several professional development pathways for teachers to get acquainted with AI.
  • Teachers who are wondering how to get started with AI could access this flowchart
    and find guidance depending on the choices they make.

Read whole report No. 2 “How to Support Teachers to Use AI in Teaching” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Kako pružiti podršku učiteljima pri upotrebi umjetne inteligencije u poučavanju
Pregledno izvješće br. 2 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  
Autori: Cristina Obae, Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Riina Vuorikari, Oksana
Pasichnyk, Petra Bevek, Bertine van Deyzen, Ari Laitala, Madhumalti Sharma, Robbe Wulgaert, Jessica Niewint-Gori, Johanna Gröpler, Alexa Joyce i Lidija Kralj.

Tehnologija umjetne inteligencije (UI) već je prešla iz faze novosti u napredniju fazu u kojoj ljudi pokušavaju istražiti njezine mogućnosti i otkriti nove inovativne načine uporabe. Postalo je potpuno jasno da je UI tehnologija tu da ostane pa je učitelji više ne mogu ignorirati. Kako će se umjetna inteligencija predstaviti učiteljima i koje ćemo probleme riješiti njenom upotrebom? Pokušat ćemo primijeniti model 5 Zašto na utjecaje umjetne inteligencije na obrazovanje, poučavanje i učenje. Sljedeći niz pitanja najprije se odnose na obrazovanje općenito, a zatim na proces poučavanja ili učenja:

1) Zašto umjetna inteligencija utječe na obrazovanje, poučavanje i učenje?
UI utječe na obrazovanje, kako na učitelje tako i na učenike jer omogućuje nove oblike personalizacije i učenja uz individualne povratne informacije i pružanje podrške. Iako postoji zabrinutost oko akademske čestitosti, postoji nada da će umjetna inteligencija omogućiti učiteljima stvaranje personaliziranijih iskustava učenja za svoje učenike.
2) Zašto je personalizacija važna u obrazovanju? 
Svaki učenik ima drugačije sposobnosti, interese i okolnosti učenja. Važno prilagođavanje iskustava učenja svakom pojedinom učeniku. Ovaj zadatak je nevjerojatno težak u velikim razredima, kada učitelj ne može pružiti povratnu informaciju u stvarnom vremenu svakom učeniku.
3) Zašto su povratne informacije u stvarnom vremenu vrijedne u obrazovanju?
Povratne informacije u stvarnom vremenu pomažu učenicima da prepoznaju svoje snage i slabosti, prilagode svoje strategije učenja i poboljšaju svoje rezultate. Omogućuju im usredotočivanje na učinkovito ostvarivanje obrazovnih ishoda.
4) Zašto je poboljšavanje obrazovnih ishoda važno?
Obrazovanje učenicima pruža znanja i vještine koje su im potrebne za uspjeh u osobnom i profesionalnom životu. Obrazovni ishodi osmišljeni su na način koji poboljšava buduće uspjehe učenika i pridonosi društvenoj dobrobiti.
5) Zašto je društvena dobrobit važna?
Pružanje visokokvalitetnog obrazovanja učenicima može pomoći u stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva u kojem svatko ima priliku ostvariti svoj puni potencijal bez obzira na svoje porijeklo ili okolnosti.
…

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Napravite online tečaj za vodstvo škole o integraciji umjetne inteligencije na školskoj razini kako bis se pružila podrška obrazovanju.
  • Definirajte “vještinu interakcije između čovjeka i umjetne inteligencije”.
  • Pripremite preporuke za uključivanje „poučavanja s umjetnom inteligencijom” u početno obrazovanje učitelja.
  • Predložite nekoliko načina profesionalnog razvoja učitelja kako bi se upoznali s umjetnom inteligencijom.
  • Učitelji koji se pitaju kako započeti s umjetnom inteligencijom mogu slijediti ovaj dijagram toka i pronaći prijedloge ovisno o izborima koje naprave.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 2 “Kako pružiti podršku učiteljima pri upotrebi umjetne inteligencije u poučavanju” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Teachers’ AI competences

Objavljeno autor

Briefing report No. 1
by the European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education Authors: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari and Lidija Kralj.

Tekst na hrvatskom je dostupan niže.

Demands on the teaching professions are continually evolving, necessitating the development of an increasingly sophisticated set of competences. In particular, the speed at which digital technologies are developing creates a strong impetus for educators to enhance their digital competence. The realisation of the potential educational benefits of artificial intelligence (AI), and digital data more generally, calls for the active and meaningful engagement of teachers and school leaders. This in turn requires the development of the necessary AI and data literacy to appreciate the full potential of such systems, while being aware of their drawbacks and limitations. What teachers should be aware of, understand, and be able to do and what kind of attitudes could support them were questions to which the European Digital Education Hub’s (EDEH) squad on artificial intelligence in education searched for answers. We are starting with the presentation of several documents that cover teachers’ competences in the area of digital technology, data and artificial intelligence. Competences are presented in three segments, although there are overlaps in competences for teaching for, with and about AI.

Teaching for AI entails competences for all citizens, including teachers and learners, to engage confidently, critically and safely with AI systems to provide them with the necessary knowledge, skills and attitudes to live in a world surrounded and shaped by AI.
Teaching with AI focuses on how AI systems can be used for educational goals, including using pedagogical judgement on when to use them, but also knowledge about the functioning of underlying algorithms, pedagogical models and data.
Teaching about AI is the more technical part, focused on training students in the fundamentals of AI. It is usually part of AI literacy which should comprise both the technological and the human dimensions of AI organised according to the student’s age. Knowledge about AI basics is key for preparing students for the labour market, independently of their future careers.

Briefing report ends with Recommendations by the Squad

  • Different competences are needed for teachers, school leaders, IT support personnel and other professionals in education. This can mean varying levels of knowledge, skills and attitudes related to teaching for, with and about AI.
  • There are significant differences in competences for those who will teach about AI (the techniques and the technologies) and those who will just use AI as support for teaching and learning processes, but all teachers need to know what impact AI has on people and have competences to teach for and with AI.
  • All competences need to be described contextually and with existing subject-specific examples.

Read whole report No. 1 “Teacher’s competences” and find all other briefing reports by European Digital Education Hub’s squad on artificial intelligence in education in the post “Learning journey for, about, and with AI“.
We also invite you to join the European Digital Education Hub.

Učiteljske kompetencije
Pregledno izvješće br. 1 stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje.  
Autori: Yann-Aël Le Borgne, Francisco Bellas, Dara Cassidy, Riina Vuorikari i Lidija Kralj.

Zahtjevi za učiteljsku profesiju neprestano se razvijaju, zahtijevajući razvoj sve sofisticiranijeg skupa kompetencija. Posebice, brzina kojom se digitalne tehnologije razvijaju snažno potiče učitelje na unaprjeđivanje digitalnih kompetencija. Ostvarenje potencijalnih obrazovnih prednosti umjetne inteligencije (UI) i digitalnih podataka općenito zahtijeva aktivan i smislen angažman učitelja i ravnatelja škola. To ujedno zahtijeva razvoj pismenosti u području umjetne inteligencije i podataka za razumijevanje punog potencijala takvih sustava, uz razvijanje svijesti o njihovim nedostacima i ograničenjima. Čega bi učitelji trebali biti svjesni, što bi trebali razumjeti i moći napraviti te kakve stavove bi trebali razvijati, pitanja su na koja je tim za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje (EDEH) tražio odgovore. Počinjemo s predstavljanjem nekoliko dokumenata koji pokrivaju kompetencije učitelja u području digitalne tehnologije, podataka i umjetne inteligencije. Kompetencije su predstavljene u tri segmenta, koji se međusobno preklapaju: kompetencije za poučavanje za umjetnu inteligenciju, poučavanje s umjetnom inteligencijom te poučavanje o umjetnoj inteligenciji.

  • Poučavanje za umjetnu inteligenciju podrazumijeva kompetencije svih građana, uključujući učitelje i učenike, da se pouzdano, kritički i sigurno koriste sustavima umjetne inteligencije kako bi im se pružilo potrebno znanje, vještine i stavovi za život u svijetu okruženom i oblikovanom umjetnom inteligencijom.
  • Poučavanje s umjetnom inteligencijom usredotočuje se na to kako se sustavi umjetne inteligencije mogu koristiti za obrazovne ciljeve, uključujući pedagoško procjenjivanje o tome kada ih koristiti, ali i znanja o funkcioniranju osnovnih algoritama, pedagoških modela i podataka.
  • Poučavanje o umjetnoj inteligenciji sadrži više tehničkih aspekata, usmjereno je na obrazovanje učenika o osnovama umjetne inteligencije. Obično je to dio pismenosti o umjetnoj inteligenciji koja bi trebala uključivati i tehnološku i ljudsku dimenziju umjetne inteligencije prilagođenu dobi učenika. Poznavanje osnova umjetne inteligencije ključno je za pripremu učenika za tržište rada, neovisno o njihovoj budućoj karijeri.

Pregledno izvješće završava Preporukama stručne skupine

  • Različite kompetencije potrebne su za učitelje, voditelje škola, informatičko osoblje i druge stručnjake u obrazovanju. To može značiti različite razine znanja, vještina i stavova u vezi s poučavanjem za, s i o umjetnoj inteligenciji.
  • Postoje značajne razlike u kompetencijama za one koji će poučavati o umjetnoj inteligenciji (tehnike i tehnologije) i one koji će koristiti umjetnu inteligenciju samo kao podršku procesima poučavanja i učenja, ali svi učitelji trebaju znati kakav utjecaj umjetna inteligencija ima na ljude te imati kompetencije za poučavanje za i s umjetnom inteligencijom.
  • Sve kompetencije potrebno je opisati kontekstualno i s postojećim predmetnim primjerima.

Pročitajte cijelo pregledno izvješće br. 1 “Kompetencije učitelja” i pronađite sva ostala izvješća stručne skupine za umjetnu inteligenciju u obrazovanju Europske platforme za digitalno obrazovanje u objavi “Learning journey for, about, and with AI“.
Također vas pozivamo da se pridružite Europskoj platformi za digitalno obrazovanje.

Pet godina Dabra u Hrvatskoj

Objavljeno autor

Pet godina Dabra u Hrvatskoj ili kako volonteri mogu zainteresirati
105 321 djece za računalno razmišljanje

2015. godine počela je izrada novog kurikuluma Informatike koji se radio za sve razrede osnovnih škola i gimnazija te je planirana promjena koncepta poučavanja Informatike uz stavljanje fokusa na kreativno stvaralaštvo i računalno razmišljanje. Usporedo s izradom kurikuluma pojavila se ideja o dovođenju natjecanja Bebras u Republiku Hrvatsku jer su zadaci s tog međunarodnog natjecanja bili izvrsna ilustracija odgojno-obrazovnih ishoda novog kurikuluma.

“Dovesti Dabar u Hrvatsku nije bilo lagano. Nekoliko mjeseci pregovarali smo s upravnim vijećem Bebras inicijative kako bismo pokazali da imamo organizacijske i stručne kapacitete za provedbu, sudjelovali smo na radionici za izradu i odabir zadataka u proljeće 2016. te postali pridruženi član na godinu dana.“, prisjeća se Lidija Kralj, voditeljica prvog Dabra, 2016. godine.

Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti, a  osmišljen je kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja. Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar.

Od samog početka Dabar je zajednički rad osamdesetak volontera koji nesebično dijele svoje znanje i poklanjaju svoje vrijeme kako bi Dabar imao dobro osmišljene i tehnički dobro pripremljene zadatke te bio poticajan, motivirajući, ali i zahtjevan – taman onoliko da učenici požele znati još više i biti još bolji.

Dabrove volontere obično ne vidite, ali vidite rezultate njihovog rada jer oni:

  • pregledavaju zadatke dostupne u međunarodnoj bazi
  • odabiru zadatke i usklađuju odabir s naših pet kategorija natjecanja
  • prevode zadatke i izrađuju dodatne ilustracije
  • postavljaju zadatke u online okruženju i snimaju audiozapise za najmlađe
  • pripremaju upute, prikupljaju registracije škola, odgovaraju na pitanja
  • pišu nove zadatke i dijele ih s međunarodnom zajednicom
  • sudjeluju na međunarodnim radionicama za evaluaciju i poboljšavanje zadataka
  • analiziraju rezultate, pišu članke
  • dizajniraju bedževe i diplome
  • sastavljaju zbirku zadataka s osvrtom na Dabar, svake godine
  • promoviraju Dabra na različitim skupovima i radionicama

Od 2016. do danas u pripremama i provedbi Dabra sudjelovalo je više od 80 volontera različitih profila iz različitih obrazovnih i poslovnih okruženja. To je jedan od faktora koji Dabar čini posebnim. Hrvatska doprinosi i svojim zadacima zajedničkoj Bebras bazi zadataka. Autori naših zadataka bili Hrvoje Šimić, Mihaela Kelava, Sanja Pavlović Šijanović, Daniel Rakijašić, Marica Jurec, Aleksandra Žufić, Darka Sudarević, Alma Šuto, Sanda Šutalo, Ines Kniewald, Tanja Oreški i Ela Veža. Svake se godine održava Bebras radionica na kojoj se prikupljeni zadaci analiziraju, poboljšavaju te na kraju i odabiru. U postupku analiziranja i poboljšavanja zadataka sudjeluju predstavnici svih zemalja članica Bebras zajednice.  Svake godine zemlje članice šalju svoje prijedloge novih zadataka, koji trebaju biti inovativni, a ne po uzoru na već viđene. Najčešće se prikupi dvjestotinjak zadataka, koji se na radionicama dotjeruju i poboljšavaj (ili odbacuju) kako bi bili na raspolaganju svima, a na kraju se proglašava i tridesetak najboljih zadataka. Hrvatski tim Dabra prve je zadatke poslao 2017., šest zadataka nam je bilo prihvaćeno i bili smo ponosni što je jedan od naših zadataka čak ušao i u grupu najboljih.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2019. uključivalo je 54 zemlje i više od 2.977.000 sudionika. Prve godine Hrvatska je po ukupnom broju sudionika bila 27., da bi s vremenom došla na 22. Mjesto, uz napomenu da se uspoređuje ukupan broj sudionika bez obzira na veličinu zemlje pa su tako na prvim mjestima Francuska i Njemačka. Međunarodnu statistiku Dabra možete pogledati na mrežnoj stranici Bebras inicijative.

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

 
“Reforma obrazovanja u Hrvatskoj donijela je, uz brojne promjene u školama, i jedno sasvim drugačije natjecanje. Natjecanje u kojem mogu sudjelovati svi učenici. Nekima od njih to je bilo prvo i jedino natjecateljsko iskustvo a najčešći komentar učenika je da im je bilo zabavno. Zar ne bi tako trebala izgledati škola svaki dan? Razmišljati, rješavati probleme i zabavljati se. Osim natjecanja, tijekom cijele godine učenike imaju virtualnu učionicu PseudoDabar u kojoj mogu rješavati zadatke s prethodnih natjecanja. Pozivamo sve učitelje da koriste zadatke u svojoj nastavi. Pozivamo i roditelje da rješavaju zadatke doma sa svojom djecom. Zabava za sve! Vidimo se i sljedećih godina, zar ne?”, rekla je Darija Dasović, koordinatorica natjecanja Dabar.
2020. godina pokazala je važnost digitalne tehnologije kao alata za omogućavanje obrazovanja te je dodatno naglašeno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i kao alata za obrazovanje, ali i kao virtualnog okruženja u kojem se obrazovanje odvija i kad učenici ne mogu biti u školskim zgradama.
“Jako sam sretan i ponosan na naše učenike i učitelje koji su u ovim uvjetima omogućili da Dabar uđe u njihove škole. Čestitke svima na rezultatima i trudu. Posebne čestitke marljivoj ekipi Dabar Hrvatska na odličnoj organizaciji natjecanja. Tim od 30 volontera je danonoćno rješavao sve moguće izazove da se najveće natjecanje u hrvatskoj održi na najvišoj profesionalnoj razini”, izjavio je predsjednik udruge Suradnici u učenju Darko Rakić.
Dabar se od samih početaka u Republici Hrvatskoj organizira u online okruženju kako bi se koristile prednosti interaktivnih zadataka, brzih povratnih informacija te primjerom pokazalo promišljeno korištenje tehnologije u obrazovanju. Ove godine to je bila ključna prednost Dabra jer su sudjelovati mogli i učenici iz svojih domova. Svima njima je Dabar bio na raspolaganju 5 dana po 24 sata kako bi se svakom učeniku dala prilika za ulazak u svijet logičkih zadataka, mozgalica, zagonetki, programiranja i računalnog razmišljanja.

A što učenici kažu o Dabru?

  • Pokrenuo mi je volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
  • Dobro sam se zabavila.
  • Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
  • Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odmah riješio ali je dobar izazov. Vidimo se i sljedeće godine.
  • Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
  • Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).

Svaki zadatak na Dabru je prilika za rast, bez obzira riješe li ga pogrešno ili točno, jer Dabar je ovdje kako bismo analizirali, razgovarali, tražili drugačija rješenja i najviše od svega razmišljali. I upravo zato je Dabar najmasovnije natjecanje u Republici Hrvatskoj. Prve godine na Dabru je sudjelovalo 5 927 učenica i učenika, a ove godine bilo ih je 36 491. Broj sudionika je u ove četiri godine porastao 6 puta, a ove godine ih je svaki dan bilo preko 7000, istovremeno  čak i po 800 sudionika.

Ukupan broj sudionika Dabra po godinama

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

  • MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
  • MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
  • KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
  • MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
  • GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadatak u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta.

Broj sudionika po kategorijama i godinama

Najveći broj sudionika svake je godine u kategoriji KiloDabar u kojoj sudjeluju učenici 5. i 6. razreda. Posebno smo ponosni na najmlađe sudionike, kategorija MikroDabar, prvašiće koji sudjeluju na Dabru od samog početka i po tome je hrvatski Dabar poseban. Kako su prvašići u vrijeme održavanja Dabra tek dva mjeseca u školi za njih se snimaju audiozapisi kako bi zadatke lakše “pročitali”.

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Pogledamo li najbolje rezultate po svim kategorijama i godinama vidimo da je prva godina bila najteža, a 2018. Imala najbolje rezultate – u svim kategorijama bilo je sudionika koji su riješili sve zadatke točno.

Prosječni rezultati po kategorijama i godinama

Volonteri koji su omogućili Dabar i učinili ga čudesnim:

Aleksandra Žufić, Alma Šuto, Andrea Pavić, Anica Leventić, Antonela Czwyk Marić, Barbara Knežević, Biljana Stipetić, Bojana Trivanović, Branka Čutura., Branka Pastuović, Daniel Rakijašić, Daniela Orlović, Daniela Usmiani, Danijel Forjan, Darija Dasović, Darka Sudarević, Darko Rakić, Denis Gagić, Dijana Kapus, Dominik Šutalo, Dražena Potočki, Dubravka Petković, Đurđa Trupinić, Ela Veža, Goran Podunavac, Gordana Lohajner, Gordana Sokol, Hrvoje Šimić, Ines Kniewald, Iva Mihalic Krčmar, Ivana Bašić, Ivana Gugić, Ivana Zlatarić, Jadranka Cesarec, Jasmina Purgar, Jelena Nakić, Judita Bojić, Karolina Brleković, Kristina Lučić, Kristina Slišurić, Lidija Blagojević, Lidija Kralj, Loredana Zima Krnelić, Ljiljana Jeftimir, Maja Jurić-Babaja, Maja Kalebić, Marica Jurec, Marija Maloča, Mario Lohajner, Maristela Rubić, Mihaela Kelava, Milena Laco, Mirela Puškarić, Mirela Radošević, Mirjana Mikec , Mirna Grbec, Nada Božićević, Natalija Stjepanek, Nataša Bek, Nataša Glavor, Nataša Ljubić Klemše, Nataša Salamon Rebić, Nikola Mihočka, Nikolina Bubica, Predrag Brođanac, Renata Harapin Mehkek, Renata Pintar, Sanda Šutalo, Sanja Hrvojević, Sanja Janeš, Sanja Križ, Sanja Pavlović Šijanović, Slađana Kristek Benkus, Tamara Vučković, Tanja Oreški, Tomislav Leček, Valentina Blašković, Valentina Pajdaković, Veronika Antal Horvat, Vesna Tomić, Viktorija Vranešić, Vlatka Jeras, Željka Babić.

Tijekom ovih pet godina o Dabru smo pisali mi, ali i kolegice i kolege iz škola sudionica Dabra pa prošetajmo i prisjetimo se zajedno …

 

 

 

 

 

 

 

 

Dabar u završnim i diplomskim radovima na PMF-u:

Na teme vezane uz računalno razmišljanje i natjecanje Dabar na PMF-u u Splitu obranjen je jedan diplomski i dva završna rada:

  • Jelavić, N. (2018). ‘Studija upotrebljivosti sučelja različitih sustava za rješavanje zadataka iz računalnog razmišljanja’, Diplomski rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Krstanović, A. (2018). ‘Dizajn sučelja aplikacija za vrednovanje računalnog razmišljanja’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Šimunović, J. (2020). ‘Aplikacija za natjecanje iz računalnog razmišljanja Dabar’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Svake godine objavljuje se Zbirka s pregledom svih zadataka koji su bili na natjecanju Dabar te godine.

Pogledajte i našu kolekciju znački iz svih pet godina Dabra 🙂

 

2016.
 
2017.
 
2018.
 
2019.
2020.
   
       

Hvala svima koji su dio Dabrove obitelji i pomažete nam da zajednički postanemo svake godine još bolji. Dabar je izazov koji  rado prihvaćate, zar ne 🙂

Članak je originalno objavljen na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju.

Zajedno za sigurnost djece na internetu

Objavljeno autor

logoSvi pričaju o internetu i digitalnoj pismenosti, a brine li se netko da naša djeca ne ostanu digitalno nepismena?

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze, trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Europski Parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju za sigurnost djece na internetu, a postojeći kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija koja bi djeca trebala imati.

Zato je pet hrvatskih škola, OŠ “Mladost” iz Osijeka, OŠ Gripe iz Splita, OŠ “Mato Lovrak” iz Nove Gradiške, OŠ Popovača i OŠ Veliki Bukovec odlučilo potrošiti godinu i pol rada na izradu školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” i svih pratećih obrazovnih sadržaja kako biste ih i vi mogli odmah primijeniti. 30 učitelja raznih profila izuzetno je kreativno i promišljeno pripremilo osamstotinjak obrazovnih sadržaja koji se besplatno i bez ikakvih ograničenja mogu dohvatiti na petzanet.HR.

Obrazovni sadržaji za sigurnost djece na internetu vertikalno su usklađen u pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema za sve uzraste osnovne škole. Neke od tema koje ćete pronaći su: zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, online komunikacija i suradnja, opasnosti društvenih mreža, odgovorno korištenje mobilnih uređaja, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, e-portfolio i online prisutnost, kritičko vrednovanje informacija, kako zaštititi računalo i obitelj, sprečavanje elektroničkog nasilja.

virtualan-ucionicaDjeci, roditeljima i učiteljima dostupni su multimedijski obrazovni sadržaja, udžbenici, virtualne učionice, priručnici za roditelje i priručnici za učitelje, sve s ciljem je unaprjeđenja digitalnih kompetencije djece, poticanja djece da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva. Pripremljeni sadržaji pružaju djeci priliku da uče iz tekstova, slika, zvukova, videa, animacija, radnih listova, interakcija, dramskih simulacija kako bi što učinkovitije usvajali i razumijevali sadržaje koji su u potpunosti prilagođeni njihovom uzrastu.

Multimedijski digitalni sadržaji pružaju učenicima mogućnost samostalnog, individualiziranog učenja, učenja kroz igru, kao i učenje putem rješavanja problema kroz koje na pristupačan i zanimljiv način istražuju, usvajaju i ponavljaju. Za najmlađe su napravljene animirane priče  koje probleme sigurnosti na internetu prikazuju na njima prilagođen, dinamičan način kako bi ih lakše razumjeli. Za starije učenike pripremljeni su videozapisi koji omogućavaju učenicima poistovjećivanje s njihovim vršnjacima u  stvarnim životnim situacijama kroz koje promišljanjem i  učenjem na tuđim greškama usvajaju nova znanja i vještine.

Originalne online igre napravljene su za sve uzraste učenika kako bi kroz razne problemske situacije mogli vježbati i razvijati svoje motoričke sposobnosti te usvajati primjerene obrasce ponašanja za odgovorno i sigurno korištenje interneta, računala i mobilnih tehnologija.

Dakle, sve vam je na dohvat klika, a na vama je odgovornost hoćete li ih iskoristiti i napraviti korak prema digitalno pismenim generacijama koje znaju primjereno, odgovorno i sigurno koristiti internet.

Online komunikacija i suradnja s učenicima

Objavljeno autor

Metoda 270Iskoristite prednosti društvenih mreža

Društvene mreže i dopisivanje računalom ili mobilnim uređajima moćan su alat koji možemo iskoristiti za obrazovanje, samo ako najprije promislimo.

Važna pitanja na koja morate odgovoriti prije nego li započnete koristiti neki program s učenicima su:

  • Zašto baš taj program?
  • Za koga – za koji uzrast djece je primjeren?
  • Kako ga učinkovito upotrijebiti za ostvarivanje obrazovnih ciljeva?
  • Što možete tim programom napraviti da potkrijepite svoj kurikulum?
  • Koje pretpostavke moraju biti zadovoljene da biste ga koristili – ljudske, tehničke, prostorne?
  • Kakve dozvole su vam potrebne za korištenje tog programa? Trebate li dozvolu roditelja, ravnatelja? Traži li program unošenje osobnih podataka učenika?

Kako sam ove školske godine odlučila intenzivno pogurnuti učenike u stvaralačkom smjeru, gotovo cijelo drugo polugodište oni su izrađivali interaktivne obrazovne sadržaje (bit.ly/metoda270). Kad učenici izrađuju interaktivne sadržaje treba ih interaktivno komentirati, što znači da usmeni komentar i bilješke u bilježnicama nisu korisne. Za to nam je trebala platforma na kojoj ćemo surađivati, razmjenjivati mišljenja, ostavljati poruke i dijeliti sadržaje. Na moje zadovoljstvo tada je postao dostupan Yammer kao dio Microsoftovog Office 365 za CARNet (yammer.com/skole.hr) i počeli smo ga zajednički koristiti. Kao što preporučujem vama tako sam i ja najprije odgovorila na sva gornja pitanja i zaključila da bi nam Yammer mogao koristiti te da imam sve potrebne preduvjete za korištenje.

Metoda 270

Pri korištenju društvene mreže s učenicima morate ih naučiti pristojnom online ponašanju i konstantno pratiti što i kako rade dok ne steknete povjerenje jedni u druge. Želite li da učenici komuniciraju online na primjeren i smislen način, da prihvate društvene mreže kao dio svijeta obrazovanja morate im to pokazati vlastitim primjerom. To uključuje i lajkanje njihovih objava, dijeljenje sadržaja koji nisu strogo vezani uz nastavu, pohvaljivanje i obraćanje pažnje na ono što rade; pojednostavljeno rečeno – stvaranje pozitivne online atmosfere. Sve ono što radite u učionici da biste motivirali i podržali učenike korisno je i u online okruženju.

Primjene društvenih mreža u obrazovanju:

  • Interakcija – učenici daju odgovore na vaša pitanja ili vi odgovarate na njihova, komentirate i raspravljate o radovima, temama, događanjima
  • Prikupljanje informacija – na jednom mjestu možete imati popis svih radova koje učenici rade i poveznice na radove (meni je to značilo da ne moram negdje sa strane bilježiti tko što radi i koje teme su već odabrane)
  • Upute i dodatni izvori – sve ono što im treba, a u udžbenicima ne piše, mali savjeti i  kako bi napravili što bolji rad
  • Izazovi koji nisu usko povezani sa sadržajima koje obrađujete tijekom nastave (moji ovogodišnji izazovi bili su 3D čestitke, origami i lego video – na prva dva su odgovorili, ali treći je izgleda bio prekompliciran)
  • Objavljivanje – učenički radovi se mogu pronaći u bazi datoteka ili u odgovorima na objave
  • Razmjena poruka – kad učenici zapnu pošalju vam poruku pa odgovorite odmah ili malo kasnije, bitno da je poruka, a i odgovor dostupan.

U cijeloj priči važna je i odgojna komponenta. Primjerice, učenici jednog razredna napravili su svoju grupu bez ijednog učitelja, no neki dan jedan od učenika svoj je rad objavio u toj grupi umjesto u grupi za matematiku, a kako je rad hitno trebao pokazati nije im preostalo drugo nego da i mene uključe u svoju grupu što su i učinili bez imalo nećkanja jer u grupi nije bilo ništa nepoželjnog – eto neke odgojne vještine sam uspjela prenijeti uz svu matematiku koju smo radili.

Ne zaboravite da se vještine online komuniciranja i suradnje uče pa ćete i vi i učenici s vremenom postati sve bolji, učinkovitiji i koristiti sve prednosti društvenih mreža

Naravno, korištenje društvenih mreža u obrazovanju zahtijeva vrijeme, dobru volju i promišljeni metodički pristup, ali to sve nam je u opisu posla, ipak smo mi profesionalni učitelji, zar ne.

Pismenost – informacijska, digitalna, računalna

Objavljeno autor

Svi se slažu da nam treba, ali ne i kako je postići.

Digitalne kompetencije, informacijska i računalna pismenost, vještine 21. stoljeća često su spominjane fraze u obrazovanju, kao i digitalni urođenici, koji znaju sve jer odrastaju uz tehnologije i učitelji koji nisu iz tog svijeta pa eto imaju izgovor da ne znaju ništa. Sve te kompetencije uredno su nabrojane u NOK-u, opisane u međupredmetnim temama i nalaze se u kategoriji onoga o čemu svi trebaju brinuti. No, kod nas su digitalna, informacijska i računalna pismenost već dugo vremena na sporednom kolosijeku. Očekujemo li da će učenici sami sebe opismeniti?

Istraživanje The International Computer and Information Literacy Study (ICILS), provela je IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istraživanje obuhvatilo 3533 učenika, 2736 učitelja iz 180 osnovnih škola.

Tijekom istraživanja provjeravala se pismenost učenika u četiri razine. Viša razina znači bolje kompetencije za korištenje IKT, kritičko promišljanje i kreativno stvaranje, zaštitu privatnosti. Dakle, veći broj učenika na višoj razini znak je kvalitete. Nažalost, čak 11 % hrvatskih učenika nije doseglo niti 1. razinu.

1. razina pismenosti – osnovno korištenje datoteka, uređivanje teksta prema zadanim uputama, osnovne mogućnosti elektroničke komunikacije te prepoznavanje rizika zloporabe računala. 25 % naših učenika je na toj razini, a ICILS prosjek je  23 %

2. razina pismenosti – osnovne vještine za pronalaženje informacija u jednostavnim elektroničkim izvorima, prema uputama mogu napraviti jednostavne kombinacije pronađenih informacija, teksta i slika (plakati), svjesni su važnosti pristupa elektroničkim informacijama i mogućih posljedica neželjenog pristupa informacijama – 42 % naših učenika, ICILS prosjek 38 %.

3. razina pismenosti – mogu samostalno pronalaziti informacije, uređivati i stvarati digitalne sadržaje, odabiru prikladne izvore elektroničkih informacija te ih korištenjem različitih programa mogu kreativno dopuniti i preoblikovati, svjesni su da informacije mogu biti pristrane i nepouzdane.  21 % naših učenika, kao i prosjek ICILS.

4. razina pismenosti – samostalno pronalaze i kritički procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogućnosti i ograničenja korištenja tuđeg intelektualnog vlasništva. 1 % naših učenika, a ICILS prosjek je 2 %.

Ukoliko se kanite utješiti našom prosječnošću, evo nekoliko usporedbi s boljima:

  • Hrvatska ima na razinama 0 i 1, 36 %, a Češka samo 15 % učenika
  • od 21 države, njih 13 ima na 4. razini pismenosti od 2 do 5 % učenika, mi imamo samo 1%
  • na razinama 3 i 4 imamo 22 % učenika, dok ih Kanada i Češka imaju 37 %.

Primijetite da niti jedna razina ne govori o programiranju, robotici ili nekim složenijim zadacima na računalu. Dakle, 4. razinu treba doseći svaki učenik kako bi mogao aktivno i svjesno sudjelovati u današnjem svijetu.

Naši učitelji smatraju da uporaba IKT rezultira slabijom vještinom pisanja, ograničava osobnu komunikaciju, potiče kopiranje, rezultira slabijim vještinama računanja i procjene te odvraća učenike od učenja.  Više od 60 % hrvatskih učitelja nikad ne koristi računalne programe u nastavi, 46 % ne koristi ni programe za obradu teksta ili prezentacija, niti internet, a 56 % nikad ne koristi programe za učenje i vježbanje.

Pročitate li detaljnije opise razina pismenosti i usporedite li ih sa stanjem u hrvatskim školama uočit ćete da većinu toga mi niti ne poučavamo učenike u školama. Nedostupnost nastave Informatike, neostvarena međupredmetna tema dio su uzroka ovakvih loših rezultata naših učenika. No, tko ili što je kriv za (ne)pismenost naših kolega u školama?

prosjek-icilsIzvori informacija u članku su ICILS izvještaj te Priopćenje za medije NCVVO .

Kakve digitalne kompetencije nam trebaju?

Objavljeno autor

shutterstock_2410508 (640x428)Što mislite da bi učenici i učitelji trebali znati raditi na računalu?

Tema za razmišljanje za sve vas koji čitate: za što sve vam je potrebno računalo, za što biste još koristili računalo ali baš i ne znate kako, što biste htjeli da vaša djeca i učenici znaju napraviti računalom, što mislite tko bi vas i učenike trebao tome poučiti?

Europska unija i Europska komisija već se dulje vrijeme bave temom digitalne pismenosti i digitalnih kompetencija, od 2006. kad su među osam ključnih kompetencija uključili i digitalne kompetencije, 2013. kad je objavljen okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije (DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe) pa primjerice do istraživanja EUN-a iz 2014. o uključenosti programiranja u kurikulume (EUN, Computing our Future).

U okviru za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije, DIGCOMP istaknuto je pet područja koja digitalna kompetencija obuhvaća. Opisana su ta područja, detaljno navedena znanja, vještine i stavove, ishodi učenja te konkretni primjeri primjene u svakodnevnom životu. Dostupna je i tablica za samoprocjenu koja sadrži pitanja za razine A, B i C za svako od pet područja, slično kao razine poznavanja stranog jezika. Svakako pogledajte tablicu i procijenite svoju razinu digitalne pismenosti.

Ovako su ukratko opisana područja digitalne kompetencije u DIGCOMP dokumentu.

Informacije: prepoznati, pronaći, spremiti, organizirati i analizirati digitalne informacije kritičko prosuđujući njihovu relevantnost i svrhu.

Komunikacije: učinkovito komunicirati u digitalnom okruženju, dijeliti sadržaje pomoću online alata, povezati se s drugima i surađivati korištenjem digitalnih alata, aktivno sudjelovati u online zajednicama i mrežama, odabrati načine komunikacije primjerene sudionicima, uvažavati kulturalne razlike. Biti odgovoran digitalni građanin, brinuti o svojim i tuđim digitalnim tragovima.

Stvaranje sadržaja: stvarati i uređivati nove sadržaje, uključivati i mijenjati prethodna znanja i sadržaje, kreativno se izražavati kroz digitalne medije, stvarati multimedijske sadržaje, obraćati pažnju na intelektualno vlasništvo, prava i dopuštenja. Znati kako podesiti programe, aplikacije i uređaje za svoje potrebe, razumjeti osnove programiranja.

Sigurnost: zaštititi svoje uređaje i sadržaje, razumjeti sigurnosne rizike i mogućnosti zaštite, brinuti o svojim i tuđim osobnim podacima i zaštiti privatnosti, štititi se od elektroničkog nasilja i online prijevara. Biti svjestan utjecaja tehnologije na zdravlje ljudi i okolinu.

Rješavanje problema: prepoznati digitalne potrebe i sadržaje, informirano odlučivati o najprimjerenijim digitalnim alatima za određenu svrhu, rješavati konceptualne probleme korištenjem digitalnih modela, kreativno se koristiti tehnologijom, rješavati tehničke probleme, podizati vlastite i tuđe kompetencije. Inovativno i kreativno koristiti tehnologiju.

Opisana područja, znanja, vještine i stavovi ne mogu se jednostavno preslikati u kurikulum jednog nastavnog predmeta. Kako bismo osposobili i pripremili djecu za korištenje tehnologije u sadašnjosti i budućnosti svi, baš svi učitelji i nastavnici moramo raditi na njihovom digitalnom opismenjavanju. Optimistično se nadam da će dio posla preuzeti novi kurikulum za nastavu Informatike od 1. razreda OŠ pa sve do 4. razreda SŠ, ali i da će i konačno u svim nastavnim predmetima zaživjeti međupredmetna tema “Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije”, kako bi svaki učenik dobio priliku pokazati svoju kreativnost i znanje kroz stvaranje digitalnih sadržaja te postao uzoran stanovnik virtualnog svijeta.

Cijeli dokument DIGCOMP dostupan je na  bit.ly/digcomp1 , a kako je ekipa projekta Pet za net napravila školski kurikulum za sigurnost djece na internetu, prema tom okviru pogledajte na petzanet.HR. Ukoliko želite odgovoriti i komentirati pitanja s početka članka pridružite mi se u raspravama na Twitteru, Facebooku ili Yammeru.

Jačanje otpornosti za virtualni svijet

Objavljeno autor

Cijepljenje protiv nasilja koje ne biste trebali preskočiti

Bez brige, ne pričam o cijepljenju koje uključuje injekcije i medicinu, ovo cijepljenje važno je kako bismo omogućili djeci da se snađu u nepredviđenim situacijama elektroničkog nasilja te pronađu pravi put kroz razne stranputice virtualnoga svijeta.

Svjesni smo da ne možemo biti 24 sata uz djecu, da djeca provode puno vremena ispred raznih zaslona (televizija, računalo, mobitel) te da su djeca u virtualnom svijetu bez nas odraslih (roditelja, staratelja, učitelja). Kako bismo ograničili utjecaj virtualnog svijeta, i vrijeme pred zaslonima, često oduzimamo djeci uređaje, nadajući se da smo time uspješno eliminirali problem. No, zapravo smo ga samo odgodili na par sati. Važno je da vrijeme provedeno pred zaslonom sagledamo s kvalitativnog aspekta, jer nije isto sudjelovati u komentiranju i raspravama na društvenim mrežama, igrati igre, učiti korištenjem multimedijskih sadržaja i igri ili samo pasivno sjediti pred zaslonom i promatrati što se na njemu odvija. Iz naše obrazovne perspektive, vrijeme provedeno u učenju korištenjem interaktivnih aplikacija je korisno, a pasivno sjedenje pred zaslonom baš i ne. Uz ovo mi se javila asocijacija na stare fore čitanja stripova zamaskiranih u udžbenike. Dakle, ipak pogledajte kakvo je to “učenje” koje vam, dijete servira i potrudite se da na zaslonima budu kvalitetni, primjereni sadržaji.

Isključivanjem interneta, oduzimanjem uređaja i ostalim kaznama nećemo naučiti dijete kako se treba ponašati u virtualnom svijetu ni kako da se njime koristi za svoj boljitak. Bez obzira koliko se vama ne sviđale društvene mreže one su tu već deset godina i vrijeme je da se na njih priviknemo jer nemaju namjeravaju nestati. Ključno pitanje na koje morate imati odgovor je: kako ćete osnažiti dijete da bude spremno za društvene mreže, odnosno cijeli virtualni svijet? Odgovor: vrlo slično kako ste ga osnažili za odlazak u vrtić, školu ili druženje u kvartu. Uz poneki moderni dodatak.

Potaknite djecu da u virtualnom svijetu budu pristojna, kreativna, suosjećajna, empatična, da pružaju podršku, pokažu svoje uspjehe i pohvale tuđe, podijele tugu i veselje, da pokažu svoje dobre strane, da se postave za sebe bez ugrožavanja drugih. Naravno da pritom trebaju biti svjesni i obraćati pažnju na činjenicu kako je sve što rade online lako dohvatljivo i vidljivo svima.
Sve to su nužne vještine u današnjem svijetu i briga nas odraslih je da djecu naučimo odgovornom i primjerenom korištenju interneta i svih drugih tehnologija.

Nedavno sam pročitala članak Dr. Jodi Gold u kojem kao primjer na kojem možemo poučiti djecu o online prisutnosti navodi Kim Kardashian. Čudno, ali dobar primjer jer jasno pokazuje koja je cijena “pet minuta slave” i pogodan za raspravu s djecom koliko privatnog života vrijedi podijeliti na društvenim mrežama, zašto i uz koje posljedice (pozitivne i negativne).
No, nisu tu samo negativni aspekti. Želite li dobiti prestižan posao ili biti prepoznat kao stručnjak, važno je imati izvrstan online portfolio i nadzirati svoje digitalne tragove, koje današnja djeca ostavljaju od rane dobi. Kako se najbolje predstaviti online, kako svojim riječima i djelima potvrditi i argumentirati svoje digitalne tragove, kako biti promišljen pri dijeljenju – biti iskren, pokazati najbolje od sebe bez nepotrebnog izlaganja privatnog života javnosti. Sve to su vještine koje našoj djeci trebaju sad, jer kad za deset godina počnu tražiti posao bit će kasno za krpanje i glancanje digitalnog identiteta.

Dakle, pogledajte online profile i objave Kim Kardashian, Severine, ali i Ivice Puljaka, Antonije Blaće, Tomislava Bronzina, Arjane Blažić, Biljane Cerin, Tihomira Ladišića, a možete i moj, pa razgovarajte s djecom.

Jedan od projekata koji se bave jačanjem otpornosti djece u virtualnom svijetu je međunarodni projekt ENABLE na kojem je partner i udruga “Suradnici u učenju”, a projektne aktivnosti u Hrvatskoj očekujemo uskoro.
Članak Dr. Jodi Gold ” What Parents Can Learn About the Internet From Kim Kardashian“.

Digitalni suputnici za učitelje

Objavljeno autor

Umjesto puno bilježnica koristite samo jednu, digitalnu.

Vjerujem da većina vas već godina koristi razne digitalne oblike dokumenata, tekstualne, slikovne, multimedijske jer nam svi oni trebaju za nastavu. Mislim da je došlo pravo vrijeme da napravite korak prema digitalnoj organizaciji vašeg rada. Ja sam to počela prije osam godina i već dugo vremena sve što mi je potrebno za nastavu nosim na računalu.

Moj najvjerniji suputnik u poučavanju, sve ove godine je program OneNote koji je dio Microsoftovog Officea, a u verziji 2013 još moćniji nego ranije. Program je besplatno dostupan na stranicama office365.skole.hr ili onenote.com na kojoj se nalazi i niz uputa i savjeta na hrvatskom jeziku.

Osnovne razlike između OneNotea i svih ostalih programa su:

  • sprema sam
  • možete pisati bilo gdje na stranici
  • na svakoj stranici možete imati sve vrste sadržaja, dokumenata, poveznica
  • stranice i odjeljke možete reorganizirati i ponovno koristiti
  • ima moćne alate za označavanje i pretraživanje
  • prilikom kopiranja sprema i poveznice na originalne sadržaje.

U odnosu na papirnate rokovnike, u OneNoteu imate na raspolaganju beskonačno mnogo bilježnica, odjeljaka i stranica i može umjesto vas pronaći gdje ste sve stavili napomene za daljnje čitanje ili popis zadataka koje ste trebali napraviti. Uz sve to program lijepo izgleda jer možete imati različito obojene odjeljke, zgodne slikovne predloške stranica i puno oznaka koje vam olakšavaju život. Jednostavno rečeno, OneNote nudi vam bezbroj načina za strukturiranje i organizaciju svega.

Prvi korak je stvaranje nove bilježnice u OneNoteu, pritom odlučujete želite li je pohraniti na računalu ili u obliku te hoćete li na njoj raditi sami ili je koristiti sa suradnicima. Sinkronizacija OneNoteovih bilježnica je vrlo praktična jer tada sve svoje bilješke imate na sigurnom mjestu, u oblaku. Bilježnicu najprije organizirate u odjeljke, označene obojanim karticama kao u ozbiljnoj papirnatoj kartoteci, a unutar svakog odjeljka dodajete stranice. Svakom odjeljku i stranici možete odabrati boju, a stranice mogu koristiti i različite predloške, od onih običnih s crtama i kvadratićima do različitih slikovnih.

Da biste nešto zabilježili kliknite bilo gdje na stranici bilježnice i počnite pisati. OneNote dozvoljava da pišete i umećete sadržaje doslovno bilo gdje na stranici. Osim uobičajenih alata za uređivanje teksta OneNote ima i alatnu traku Crtanje koja omogućava pisanje i označavanje mišem, stylusom ili prstom imate li zaslon osjetljiv na dodir. Takav način pisanja posebno je zgodan kad trebate zapisati neki izraz koji nije zgodan za tipkanje ili želite naglasiti sadržaj na stranici.

Da biste uz pripremu za nastavu dodali i sve potrebne radne materijale, upotrijebite mogućnost dodavanja datoteka kao privitaka (na stranici se pojavljuje sličica datoteke s poveznicom) ili ispisa (cijeli sadržaj datoteke se pojavljuje na stranici). Meni je praktičnija verzija s privitcima.
Na stranicu možete dodati i kopirati neki sadržaj s interneta , a kad ga zalijepite OneNote će automatski dopisati  i poveznica na originalnu stranicu.

Želite li dijelove svojih bilješki lakše pronaći, koristite ugrađene oznake (tags) – primjerice za pitanja, dodatne izvore, to do liste. Sažetak oznaka (Tag Summary) možete upotrijebiti kako biste pronašli sve dijelove koje ste označili oznakama, a možete pretraživati i po određenoj vrsti oznake. OneNote ima moćan alat za pretraživanje koji može brzo pretražiti vaše cijele bilježnice i pronaći dio koji vam treba bez obzira kako ste vi organizirali bilježnicu. Eto, to nikad ne radi dobro s papirnatim bilježnicama – ako ste zaboravili gdje ste nešto zapisali preostaje vam listanje i prisjećanje gdje ste smjestili traženu informaciju.

Nadam se da ćete započeti s korištenjem OneNotea, a više informacija potražite na ovim poveznicama: OneNote for Teachers, Digitalna bilježnica koja olakšava život,  Matematičke operacije u OneNoteu, OneNote i stilovi učenja.

Izvor slike Microsoft Educator Excange konferencija

Učenički digitalni radovi – kako početi

Objavljeno autor

postotakKreativnost i izražavanje kroz digitalne obrazovne sadržaje se uči, uvježbava i razvija.

Stvaranje novih sadržaja najviša je razina učeničkih postignuća u kognitivnoj domeni koje često ne koristimo u svakodnevnom radu. Ponekad su otežavajuće okolnosti nedostatak vremena, presloženost sadržaja ili nedostatak tehničke opreme. Naravno, takav način rada zahtijeva puno dodatnog vremena i od strane učitelja i od strane učenika, ali rezultati nadoknađuju svo to utrošeno vrijeme i pokazuju koliko kreativni mogu biti naši učenici.

Ja s učenicima već tri godine koristim takav pristup omogućavajući im da umjesto pisanja provjere znanja pokažu svoje znanje izradom multimedijskog, interaktivnog rada. Učenici odabiru temu koju žele raditi, a ja odabirem program u kojem će raditi te naravno postavljam zahtjeve koje rad mora ispuniti. Važno je učenicima dati jasne upute što od njih očekujete kako ne biste na kraju bili razočarani rezultatom. Kad prvi put krećete s ovakvim načinom rada, rezervirajte si vrijeme i za davanje povratnih informacija i savjeta učenicima tijekom rada na njihovim materijalima jer ih je često potrebno usmjeriti. Pogledate pravopis, jesu li sadržaji točni, da nema materijalnih pogrešaka, prokomentirajte interaktivne sadržaje, multimediju i dizajn. Uz takve savjete učenici uče kako će napraviti kvalitetne radove tako da na kraju svi zajedno budete ponosni na ostvarene rezultate. Mislim da je naša učiteljska obaveza pokazati djeci kako izgledaju i što sadrže dobri radovi. Naposljetku, bolji internet stvaramo zajedno.

Od učenika zahtijevam da radovi sadrže:

  • video koji sami snime, a kojim objašnjavaju neki primjer ili zadatak
  • kviz koji sami naprave, nekoliko pitanja vezana uz sadržaj rada
  • primjere i zadatke koji nisu prepisani iz udžbenika
  • slike koje sami naprave, primjerice u GeoGebri
  • dodatne sadržaje kojima nisu autori (videozapise s YouTubea, kvizove iz Zondlea, animacije).

Kako bih cijeli postupak barem malo pojednostavila i ujedno omogućila lakšu usporedbu učeničkih radova određujem im računalni program u kojem rad trebaju napraviti. Prve godine učenici su radili na školskim mrežnim stranicama (WordPress), prošle godine u Blendspaceu, a ove rade u Microsoft Office Mixu i Swayu.

Važna komponenta cijelog procesa je prezentiranje radova. Moji učenici prezentiraju radove pred cijelim razredom, objašnjavaju sadržaje, uključuju ostale učenike kroz interaktivne sadržaje koje su pripremili (matematičke simulacije, igre i kvizovi) i odgovaraju na moja pitanja. Nakon prezentacije učenici dobivaju dvije ocjene: pisana i usmena provjera. Učenici koji ne pokažu svoje radove prije zakazanog termina pisane provjere, pišu ispit na uobičajen način,  a oni koji su se “oslobodili pisanja” za nagradu dobivaju mogućnost neobaveznih aktivnosti, recimo igranje društvenih igara ili rad na tabletima.

Sve radove poslije objavljujemo na školskim mrežnim stranicama tako da učenici vide da su njihovi radovi zaslužili javno objavljivanje, ali i da sljedeća generacija može učiti iz njihovih sadržaja. Dakle, ne samo da su se uspjeli kreativno izraziti nego su napravili sadržaje kojima pomažu drugoj djeci da usvoje razne matematičke teme.

Poveznice na neke primjere radova mojih učenika pročitajte u prošlom članku “Kreativnošću do boljeg interneta”.

Još uvijek se ne odlučuju svi učenici iskoristiti ovakav način pokazivanja znanja, dio njih i dalje želi pisane provjere znanja. Nekima je lakše sjesti i naučiti procedure za rješavanje zadataka, a nekima je ovakav način ipak draži. Zanimljivo je da se učenici s poteškoćama često odlučuju za izradu radova, a ja sam ugodno iznenađena njihovom kreativnošću, kvalitetom radova te vještinom prezentiranja. Smatram da je u redu dati učenicima mogućnost izbora te da tako postaju svjesniji svoje odgovornosti za postignute rezultate.