Oznaka eSigurnosti

Razmišljate li o zaštiti osobnih podataka, korištenju računala, mobitela i interneta u školi? Što mislite koju bi ocjenu vaša škola dobila pri provjeri eSigurnosti?

Britanski Ured za standardizaciju obrazovanja i zaštitu djece (Ofsted) regulira i kontrolira rad škola u svrhu postizanja najboljih rezultata u pružanju brige o djeci i mladim ljudima te u obrazovanju i usavršavanju vještina učenika svih dobnih skupina. Između ostalog provjeravaju i ocjenjuju internetsku sigurnost škole, koju ukratko opisuju kao sposobnost škole: da zaštiti i obrazuje učenike i zaposlenike u korištenju tehnologije te da posjeduje prikladne mehanizme za pružanje odgovarajuće intervencije i potpore kada je to potrebno. Škole se provjeravaju u tri glavne sastavnice internetske sigurnosti: sadržaj (izloženost neprikladnim sadržajima – pornografija, nasilje, govor mržnje, anoreksija, samoozljeđivanje, igre neprimjerene uzrastu), kontakt (grooming, elektroničko nasilje, krađa identiteta) i ponašanje (objavljivanje osobnih podataka, digitalni tragovi, internetska ovisnost, seksting, kršenje autorskog prava).

Smisao tog postupka je procjenjivanje do koje mjere škole educiraju učitelje, učenike i roditelje o sigurnom i odgovornom korištenju nove tehnologije te kakve mjere zaštite privatnosti postoje u školi. Nakon čitanja kriterija po kojima Ofsted ocjenjuje škole, nažalost postaje jasno u kojoj mjeri su hrvatske škole u zaostatku jer gotovo niti jedna naša škola ne bi dobila prolaznu ocjenu. Cjelovit dokument, preveden na hrvatski u sklopu projekta “Sigurnost djece na internetu”.

Dok čekamo da naše obrazovne vlasti krenu s odgovarajućom edukacijom, a zatim i procjenjivanjem internetske sigurnosti u hrvatskim školama vrijeme je da svaka škola poduzme sve što može kako bi zaštitila djecu i obrazovala ih. Pritom vam oslonac i vodič mogu biti stranice Oznake eSigurnosti esafetylabel.eu koje su nastale kao rezultat međunarodnog projekta na kojem su partneri bili tvrtke i obrazovne institucije iz Belgije, Italije, Portugala, Austrije, Estonije i Španjolske. U suradnji s udrugom “Suradnici u učenju” i CARNetom stranice su prevedene na hrvatski jezik pa je tako omogućeno i njihovo korištenje našim školama.

Oznaka eSigurnosti je portal za podršku i akreditaciju škola iz cijele Europe, čime je napravljen velik korak prema postizanju i održavanju zajedničkih visokih standarda internetske sigurnosti.

Portal omogućava:

  •  Akreditaciju – škole mogu usporediti svoje eSigurnosne prakse s međunarodno dogovorenim standardima. Nakon što objave dokumente o svojoj dobroj praksi, mogu biti akreditirane kao škole s potvrđenom oznakom eSigurnosti. Nakon završetka postupka samoprocjene, škole dobivaju personaliziran akcijski plan koji im omogućava postizanje više razine eSigurnosti., a mogu i usporediti rezultate svoje škole s drugim školama u zemlji i inozemstvu.
  • Sadržaje – portal omogućava učiteljima pristup rastućoj zbirci obrazovnih sadržaja, savjeta o eSigurnosti, popisima za provjeru i predlošcima za politike prihvatljivog korištenja te ostale dokumente.
  • Online zajednicu – korisnici i stručnjaci mogu razmjenjivati savjete, sadržaje, upute i informacije o eSigurnosti, pomoći jedni drugima te dijeliti primjere učinkovite prakse.

Za početak pogledajte primjere problema koji su se dogodili u drugim školama i razmislite što biste vi napravili u takvim situacijama, zatim se prijavite i krenite u postupak dobivanja oznake eSigurnosti kako biste procijenili stanje u školi i napravili akcijski plan za poboljšanje te se svakako pridružite online zajednici jer sve škole imaju slične probleme i ne moramo baš sve naučiti na vlastitim greškama.
Pozivamo vas da se pridružite zajednici Oznake eSigurnosti, podijelite svoje iskustvo, naučite od drugih kako postići višu razinu internetske sigurnosti i pomognite drugim učiteljima u rješavanju sličnih problema.

Obogatite svoj školski kurikulum

Školski kurikulum je dio nastavnih i izvannastavnih aktivnosti koji svaka škola određuje prema svojim željama i mogućnosti kako bi bila što usklađenija s potrebama učenika i roditelja te povezanija s lokalnom zajednicom u kojoj se nalazi. U školski kurikulum tako ulazi briga o voćnjacima, zadruge, tradicijski obrti, robotika, informatika, eTwinning međunarodni projekti i niz drugih zanimljivih aktivnosti koje nisu strogo propisane. Školski kurikulum daje svakoj školi priliku da pokaže po čemu je bolja i drugačija od ostalih škola.

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze, trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Europski Parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju za sigurnost djece na internetu, a postojeći kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija koja bi djeca trebala imati.

Zato je pet hrvatskih škola, OŠ “Mladost” iz Osijeka, OŠ Gripe iz Splita, OŠ “Mato Lovrak” iz Nove Gradiške, OŠ Popovača i OŠ Veliki Bukovec odlučilo potrošiti godinu i pol rada na izradu školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” i svih pratećih obrazovnih sadržaja kako biste ih i vi mogli odmah primijeniti u svojim školama. 30 učitelja raznih profila (engleski jezik, pedagogija, vjeronauk, informatika, likovni, razredna nastava, povijest, hrvatski jezik, matematika…) izuzetno je kreativno i promišljeno pripremilo osamstotinjak obrazovnih sadržaja koji se besplatno i bez ikakvih ograničenja mogu koristiti u školama.

Školski kurikulum “Sigurnost djece na internetu” sastoji se od pedagoško-didaktičkog modela, politika prihvatljivog korištenja, multimedijskih obrazovnih sadržaja, udžbenika, virtualne učionice, priručnika za roditelje i priručnika za učitelje, a njegov cilj je unaprijediti digitalne kompetencije djece, poticati djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu.
Organiziran je u četiri modula i vertikalno usklađen u pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Modul 1 pripremljen je za učenike 1. i 2. razreda,  Modul 2 za 3. i 4., Modul 3 za 5. i 6. te Modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Svaki modul sadrži 20 tema (ukupno 80 tema) osmišljenih za realizaciju tijekom školske godine. Jedan komplet materijala za poučavanje i učenje sadržava udžbenike za učenike, multimedijske izvore znanja, priručnik za učitelje i priručnik za roditelje. Obrazovni sadržaji u svakom kompletu pripremljeni su u obliku teksta, slika, radnih listova, animiranih priča, videozapisa, audio snimki, računalnih igara, društvenih igara, bojanki, interaktivnih kvizova i e-udžbenika. Stvoreni su živopisni likovi koji se koriste u svim obrazovnim sadržajima pa kurikulum ima jedinstven i prepoznatljiv multimedijski identitet.

Teme možete obrađivati na satima razrednika, informatike, hrvatskog jezika ili nekog drugog redovnog ili izbornog predmeta, možete ih povezati s dodatnom nastavom ili izvannastavnim aktivnostima. Upotrijebite ih onako kako najbolje odgovara vama, učenicima, roditeljima i školi.

Projekt školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, programa potpore za Daljnji razvoj i provedbu hrvatskog kvalifikacijskog okvira u trajanju od 16 mjeseci. Suradnici na projektu su AZOO, CARNet, AZOP, Suradnici u učenju, Općine Veliki i Mali Bukovec, Brodsko-posavska županija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Grad i Turistička zajednica Nova Gradiška.

Vjerujemo da će vam u ovoj sezoni izrade školskog kurikuluma dobro doći ovako pripremljeni obrazovni sadržaji, javno dostupni na petzanet.HR.

Čitate li uvjete korištenja?

Uzbuna na internetu  povodom nove Facebook mobilne aplikacije Messenger skrenula je pažnju na uvjete korištenja kojima kompanijama dozvoljavate da kopaju po vašim adresarima, prodaju vaše popise e-mail adresa kome god žele (a što mislite odakle spamerima vaš e-mail?), snimaju vaše razgovore i koriste online pohranu,  kameru i ostale mogućnosti vaših mobilnih uređaja na načine koji odgovaraju njihovim potrebama i željama.

Neke od programa i aplikacija za koje ste prihvatili uvjete korištenja, zaista ne morate imati. Možete li živjeti bez FB Messengera – pa naravno da možete. Postoje li još neki programi vam daju mogućnost online razgovora – postoje, i kakvi su njihovi uvjeti korištenja?
U današnjem informatičkom svijetu zaista imate na raspolaganju milijune aplikacija za komunikaciju i sami možete odabrati što želite.

A što mislite zašto su kompanije postale toliko bahate u zahtjevima za našim podacima, dokumentima, autorskim pravima? Zato jer svi klikate na Dalje bez razmišljanja i prihvaćate bez pogovora, samo da biste bili u trendu novom aplikacijom – Glupost. Naša naravno, kompanije su ju samo pametno iskoristile

Zato ponovno (ili po prvi put) dobro pogledajte uvjete korištenja za Facebook, Google i ostale programe koje svakodnevno koristite.

Posljedice za vas, ali i za sve koji s vama imaju veze

Dok cijela priča relativno dobro funkcionira dok se radi o vama osobno i dokumentima koje ste vi napravili i stavili na internet, stvar se komplicira ukoliko ste usput “usosili” prijatelje, kolege, suradnike ili možda djecu.

E tu bi se mogli naći čak i s krive strane zakona jer ste upravo javno objavili tuđe osobne podatke za koje možda nemate dozvolu dijeljenja

Jeste li sigurni da je vaša prijateljica dozvolila da fotografije s ljetovanja stavite u svoje mape na Google Driveu ili albume na Facebooku, kakva će biti njena reakcija kad svoju fotografiju nađe u nekom časopisu jer ste, naime vi dali Googleu i Facebooku prava na objavu tih fotografija.

Razmislite li prije nego li omogućite sinkronizaciju i prenošenje fotografija s vašeg mobitela u oblak? A što ste vi mislili da se slike samo tako pojave na internetu? Ne, ne svi mi internetski korisnici pridonosimo bogatstvu kompanija našim riječima, slikama i djelima.

I dok sve gore navedeno ovisi o vašoj zdravoj pameti i savjesti u nastavku ipak idem u svijet obrazovanja.

Posljedice za učenike i roditelje

Baš sam se razveselila kad sam na stranici s recenzijama obrazovnih aplikacija Teachers First uz uobičajene komentare o tehničkim zahtjevima, mogućnostima korištenja u razredu uočila i jasne napomene o podacima koje te aplikacije dijele, o načinima registriranja učenika za njihovo korištenje te savjete kad treba tražiti dozvole roditelja za korištenje tih aplikacija.

Pogledajte na primjer kako je opisan program WeJIT.

O da, u SAD-u i Velikoj Britaniji naveliko paze na takve “sitnice”, a kod nas? Baš i ne. Nažalost još uvijek me kolege blijedo pogledaju kad ih pitam jesu li pročitali uvjete korištenja programa, jesu li provjerili što se radi s dječjim osobnim podacima (a to  su i njihovi radovi na tim programima), jesu li tražili suglasnost učiteljskog vijeća za korištenje neke aplikacije u školi , odobrenje roditelja za učenike?

Ne? E pa nastavite tako i čekajte da se pojavi neki osviješteni roditelj koji će vam opravdano zagorčati život, a ako ste loše sreće potegnut će tužbu prema Kaznenom zakonu – Povreda privatnosti djeteta. Ne zaboravite da su po hrvatskim zakonima djeca do 18 godina.

Nadam se da ste napokon odlučili pročitati s razumijevanjem uvjete korištenja i saznati što vi to zapravo potpisujete na internetu.

Facebook Izjava o pravima i ovlaštenjima, evo samo par primjera, a ostalo pročitajte sami:

2. Dijeljenje sadržaja i informacija s drugima

dajete nam neisključivu, prenosivu licencu za korištenje bilo kakvog IP sadržaja koji objavite na usluzi Facebook i sadržaja koji je povezan s uslugom Facebook, s pravom podlicenciranja i bez naplate naknada za intelektualno vlasništvo, valjanu širom svijeta (IP licenca).

17. Posebne odredbe koje se odnose na korisnike izvan Sjedinjenih Američkih Država

Slažete se s prijenosom vaših osobnih podataka i obradom tih podataka u Sjedinjenim Američkim Državama.

Google Privatnost i uvjeti, par primjera:

Vaš sadržaj na našim Uslugama

Kad prenesete, predate, pohranite, pošaljete ili primite sadržaj na naše Usluge ili putem njih, Googleu (i onima s kojima radimo) dajete licencu za cijeli svijet koja omogućuje upotrebu, hosting, pohranjivanje, umnožavanje, izmjenu, stvaranje izvedenih radova (primjerice sadržaj nastao prevođenjem, adaptacijama ili drugim promjenama koje vršimo kako bi vaš sadržaj bio bolje prilagođen našim Uslugama), komunikaciju, objavljivanje, javno izvođenje i distribuciju tog sadržaja. Prava koja dajete u ovoj licenci namijenjena su za ograničene svrhe rada, promocije i poboljšanja naših Usluga i za razvoj novih usluga. Ta licenca nastavlja važiti čak i ako prestanete upotrebljavati naše Usluge.

Informacije koje dijelimo – Za vanjsku obradu

Osobne informacije pružamo našim afilijacijama ili pouzdanim tvrtkama ili osobama kako bi ih za nas obradile na temelju naših uputa i u skladu s našim Pravilima o privatnosti i svim ostalim odgovarajućim mjerama o povjerljivosti i sigurnosti.

RESPECT – Responsible attitudes and behaviour in the virtual social space

RESPECT – Responsible attitudes and behaviour in the virtual social space je projekt u okviru programa Pestalozzi, Vijeća Europe u kojem sudjelujem od jeseni 2013. Zadatak svih sudionika je napraviti akcijski plan aktivnosti kojima će pridonijeti stvaranju i promicanju odgovornih stavova i ponašanja u virtualnom društvenom prostoru. Ja sam odlučila raditi na ovim temama:

  • Digitalni profesionalizam učitelja
  • Poštovanje u virtualnom svijetu
  • Društveno umrežavanje

Digitalnim profesionalizmom učitelja bavila sam se kroz osmišljavanje Politike odgovornog korištenja, pisanje članaka i provođenje radionica koje potiču učitelje da razmisle o svom digitalnom identitetu i zaštite ga, usmjeravaju učitelje prema proaktivnom dijeljenju vijesti i raznih digitalnih sadržaja te osnaživanju učitelja da zaštite sebe i druge od elektroničkog nasilja.Članke u kojima govorim o tim temama možete pročitati u ovom blogu.

Poštovanje u virtualnom svijetu je aktivnost kojom želim pokazati mišljenja različitih stručnjaka, učitelja, nastavnika, učenika i mladih o problemu poštovanja i odgovornog ponašanja u virtualnom društvenom prostoru. Dva ključna pitanja koja postavljam sugovornicima je “Dobivamo li ono što dajemo” te “Kako promicati i poticati poštovanje u virtualnom svijet”. Videosnimke razgovora dostupne su na mom YouTube kanalu te naravno na ovom blogu 🙂

Društveno umrežavanje je aktivnost koja naglašava ulogu pojedinca pri stvaranju pozitivnog okruženja na internetu te pokazuje da svatko od nas može učiniti nešto kako bi spriječio elektroničko nasilje te svojim, osobnim primjerom pokazao što znači odgovorno ponašanje, razmišljanje o posljedicama neprimjerenog dijeljenja na društvenim mrežama i ignoriranja loših postupaka koje vidimo. Moje aktivnosti možete pratiti na Twitteru, YouTubeu, Facebooku, BlendSpaceu,  SlideShareu i oba moja bloga Digitalni tragovi i Lidijin kutak.

 

Poštovanje u virtualnom svijetu – dobivamo li ono što dajemo?

POSTOVANJEPričamo li o poštovanju i dobroti često se kaže kako se poštovanje dobiva poštovanjem te da se dobro, dobrim vraća. Ja kao nepopravljivi optimist vjerujem u obje tvrdnje, ali mi se čini da to znanje treba sve češće ponavljati, utvrđivati i uvježbavati i to ne samo kod mlađih nego i kod starijih generacija. Evo i zašto.

Nedavno su osvanule uvredljive stranice na društvenim mrežama, čija jedina svrha je objavljivanje neprimjerenih fotografija popraćenih užasnim, bezobraznim komentarima. Jedna od tih stranica prati događanja u srednjim školama, objavljujući fotografije raznih gluposti koje učenici izvode, ali i fotografije njihovih nastavnica i nastavnika potajno snimanih tijekom sata. Kolega Miljenko Hajdarović skrenuo je pažnju javnosti na taj slučaj obavještavanjem škola, medija, ali i policije. Njegov članak možete pročitati na ovoj adresi http://bit.ly/primjer1 . Drugi primjer su razne KJV stranice koje objavljuju razgolićene slike djevojčica i djevojaka, koje su ukrali s njihovih stranica ili su im ih poslali članovi grupe. Članak iz Večernjeg lista koji piše o tome pročitajte na ovoj adresi http://bit.ly/primjer2. Sve to događa se sad i to kod nas, u Hrvatskoj!

Vjerujem da ste se kao i ja, nakon ovih primjera zapitali kamo ide ovaj svijet i gdje je nestalo poštovanje prema drugima i sebi. Jedni će reći to je nedostatak kućnog odgoja, drugi će reći kriva je škola, društvo, a ja kažem krivi smo svi. I da ne bismo i dalje slijegali ramenima i čudili se, poduzmimo nešto. Poštovanje, dobrota, pristojno ponašanje može se naučiti kao i ostala znanja i vještine koje djeci nastojimo prenijeti. Svojim ponašanjem možemo utjecati na ponašanje drugih i vjerujem da se učitelji u svakoj prilici trude biti pristojni, dobri i poštuju učenike, kolege, roditelje i društvo. No, neke stvari koje su se prije 20 ili 50 godina podrazumijevale sad treba posebno naglasiti, objasniti i ponoviti milijun puta.

U virtualnom, ali i stvarnom svijetu to znači da treba jasno pokazati svoj stav o komentarima, slikama i ostalim objavama koje se pojavljuju na društvenim mrežama. Ukazati i djeci i roditeljima, ali i kolegama zašto je neka objava neprimjerena, kakve je osjećaje izazvala kod osobe na koju se odnosi te kakve su posljedice takvog ponašanja. Istovremeno to znači da si ja kao učiteljica ne mogu dozvoliti pisanje bezobraznih komentara o djeci, roditeljima i kolegama ili online dijeljenje sadržaja koji je neprimjeren ili za njega nemam dozvole. Poštovanje se pruža i dijeli, poštujući sebe ne smijete zaboraviti poštovati druge. Poštovanje nije nešto što ponekad vrijedi, a ponekad ne, nije to obrazac ponašanja koji možemo prema potrebi isključivati ili uključivati. Poštovanjem pokazujemo da uvažavamo druge te da tražimo da i oni poštuju nas.

Mislim da je zaista krajnje vrijeme da sve hrvatske škole dopune svoje Kućne rered-buttondove i Statute, napišu Politike prihvatljivog korištenja te ih prenesu učenicima, roditeljima i učiteljima tako da svi budu upoznati s pravima, obvezama, ali i posljedicama. Vidite li neku neprimjerenu objavu na internetu prijavite je administratoru stranice, školi, roditeljima i policiji  https://redbutton.mup.hr To je vaše pravo i obaveza.

Primjereno i odgovorno korištenje interneta – učitelji

Galerija

Stvaranje školske Politike prihvatljivog korištenja interneta i računala u OŠ Veliki Bukovec započeli smo od učitelja, stručnih suradnika i djelatnika. Pročitajte upute za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta, razmislite te svakako primijenite.