Reagirate li na uvredljive poruke na društvenim mrežama ili u reklamama?

Nekad davno jedna kolegica mi je rekla: “pa ne smiješ učenike hvaliti, pokvarit’ će se”. Pamtim tu rečenicu i uporno je kršim, a zašto ne bih?
Kolegica koja je neko vrijeme živjela u SAD-u prepričala je događaj kako je trčeći po nasipu dobacila, drugom trkaču kojemu je malo teže išlo: “Dobro vam ide, možete vi to”, a on skoro pao od šoka što je čuo pozitivan komentar, umjesto ismijavanja. Kaže ona, takvo je ohrabrivanje u SAD-u uobičajeno, a ja se pitam, ne bismo li uz sve novotarije mogli od njih uvesti i malo pozitivnog ohrabrivanja?

Cijela priča naravno preselila se i na društvene mreže, gdje se češće naiđe na negativan komentar, nego na pohvalu i ohrabrenje. Česte su situacije u kojima netko postavi pitanje, a druga osoba umjesto da odgovori na pitanje i pomogne, počne kritizirati početnu poruku zbog pravopisa, terminologije ili zato što prva osoba ima krivu frizuru na profilnoj slici. Nažalost, ovo nije karikirani nego stvarni primjer.
Ili pogledajte nove reklame HT-a, malo starije VIP-ove ili od Erste banke. Zar se ne mogu pohvaliti novim uslugama bez da istovremeno nekog ne ismijavaju i vrijeđaju?

Bezobrazni komentari, vrijeđanje i ismijavanje siguran su put prema govoru mržnje i diskriminaciji. A što mi odrasli činimo kako bismo to spriječili? Najčešće ništa, umjesto da jasno i glasno reagiramo kad je netko izložen govoru mržnje.

Pristojno ponašanje, ljubazno ophođenje i pozitivna komunikacija kreću od obitelji, a nadograđuju se u školi, u društvu i na poslu. Očito smo dosegli “stepenicu u razvoju” kad moramo ponovno naučiti kako razgovarati i komunicirati bez vrijeđanja, nasilja i kritiziranja. Kao i sve ostale vještine i ta traži ustrajnost, vježbanje te svakodnevno primjenjivanje u različitim situacijama.

Evo nekoliko primjera kako biste to mogli napraviti u svom razredu:

• Memento prijateljstva – predivan eTwinning projekt 90 učiteljica i učitelja iz četiri države mementoprijateljstva.weebly.com. Pogledajte aktivnosti koje su proveli i primijenite u svom razredu.
• Pokaži što znaš – učenici u timu rješavaju postavljene zadatke, a nakon toga imaju 3 minute za predstavljanje rezultata. Cijeli razred komentira i ocjenjuje predstavljanje. Pozitivni komentari obavezni.
• Suradničko pisanje bloga – svi članovi tima pišu blog o određenoj temi te komentiraju i potiču jedni druge na pisanje.
• Kritičko procjenjivanje reklama – učenici odaberu neku reklamu, pokažu je pred razredom i vode o njoj raspravu kako bi razotkrili diskriminacijske poruke.
• Reci to lijepo – analiziranje članaka ili intervjua iz medija, označavanje kršenja ljudskih prava, diskriminacije ili govora mržnje te zatim preoblikovanje u pozitivne i poticajne izjave.
• Pohvali se – učenici snimaju video poruku, izrađuju multimedijski rad ili pričaju o nečemu u čemu su dobri (geniushour.com).
• Pošalji dobru poruku – igra kao pokvareni telefon, ali s ciljem da osoba koja je zadnja dobije poruku s puno pohvala. Može i online inačica.
• Najprije pohvala – učenici trebaju ocijeniti i komentirati radove svojih vršnjaka. Uz provjeru točnosti rješenja obavezno trebaju obratiti pažnju na dijelove koji su dobri i koje mogu pohvaliti.

Imala sam priliku vidjeti kako mali englezi i amerikanci s ponosom i samopouzdanjem pokazuju svoje radove objašnjavajući što su i kako napravili. Nažalost naši učenici to ne znaju raditi jer ih nikad nismo tome učili, niti im dali priliku. Najčešće snuždeno gledaju u papir i mrmljaju objašnjenja.

Nemojte biti škrti s pohvalama, potičite samovrednovanje, usmjeravanje, argumentiranje i gradite djeci samopouzdanje da mogu pokazati svoj stav i podržati druge, a ne samo slegnuti ramenima jer sve je dobro dok je mržnja usmjerena prema nekome drugome.

Do kraja školske godine imate još dovoljno vremena razgovarati s učenicima o ovoj temi. Pogledajte i iskoristite sadržaje koji su dostupni na stranicama dislajkammrznju.hr, Oboji svijet tolerancijom  (bit.ly/tolerancijom) i Sigurnost djece na internetu (petzanet.HR).

Slika je preuzeta sa stranica belgijske kampanje “No hate speech movement“.