Želimo li bolji internet moramo i mi pridonijeti kvaliteti dostupnih sadržaja

Slogan ovogodišnjeg i lanjskog Dana sigurnijeg interneta bio je ” Zajedno za bolji internet” promičući tako poruku da svi korisnici interneta doprinose njegovoj kvaliteti i pozitivnosti, posebice ako gledamo sadržaje namijenjene djeci.

Europska unija donijela je 2012. godine, strategiju za stvaranje boljeg interneta za djecu (bit.ly/EU-bolji) u kojoj potiču stvaranje kreativnog i obrazovnog online sadržaja za djecu. Ističu da su “online igrališta” na kojima se igra i uči, potrebna djeci, da kreativne, obrazovne igre potiču razvoj mašte istovremeno stvarajući primjere pozitivne upotrebe interneta te da interaktivno učenje potpomognuto tehnologijom potiče razvoj kreativnosti i kritičkog razmišljanja. Naravno, dio odgovornosti za dostupnost i postojanje kvalitetnih, obrazovnih sadržaja za djecu na internetu je na tvrtkama koje se bave proizvodnjom takvih sadržaja pa se stoga u spomenutoj Strategiji ističe i potreba stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta EU te dijeljenje kvalitetnih sadržaja širom EU.

Nažalost u Hrvatskoj proizvodnja obrazovnih sadržaja ide sporo pa čak bih slobodno mogla reći da je gotovo nepostojeća. Godinama spominjem kolegama programerima kako bismo mogli napraviti obrazovne igre, ali nažalost za to nema tržišta u Hrvatskoj pa sve ostaje na entuzijazmu pojedinaca, udruga i poneke institucije koje su ipak napravile neke obrazovne sadržaje posljednjih godina. Dok čekamo da industrija digitalnih obrazovnih sadržaja stigne u Hrvatsku ne preostaje nam drugo nego zasukati rukave i sami se primiti posla. Zapravo, imam još bolji prijedlog – potaknimo djecu da ona stvaraju obrazovne sadržaje.

Stvaranje obrazovnih sadržaja prije nekoliko godina bio je složen posao koji nije bio moguć bez znanja programiranja pa je to bilo presloženo i za učitelje i za djecu. No, zato danas imamo široke mogućnosti za stvaranje i dijeljenje sadržaja koje bismo svakako trebali iskoristiti. Postoji niz računalnih, online i offline programa, koji nam olakšavaju stvaranje multimedijskih sadržaja, bilo da se radi o pričama, animacijama, kvizovima, videima, crtežima ili bilo kojem drugom obliku kroz koji se djeca (i učitelji) mogu kreativno izraziti.

Neki od meni omiljenih programa za stvaranje sadržaja su: Zondle, Blendspace, Office Mix, Sway, GeoGebra, LinoIt, Stoodle, a stalno pristižu i neki novi. Kolegice iz udruge Zvono napravile su pregled raznih Web 2.0 alata pa pogledajte i njihove prijedloge  sites.google.com/site/web20urn/.  Svaki od programa najprije isprobajte na vlastitoj koži jer ipak je važno da se učitelji snalaze u programu koji planiraju koristiti s učenicima, a ne zaboravite pritom provjeriti je li taj program primjeren djeci, kakvi su uvjeti korištenja i jesu li vam potrebne dodatne dozvole od roditelja.

Ja u nastavi matematike učenicima dajem priliku da samostalno ili u paru izrade obrazovne sadržaje na zadanu temu iz našeg kurikuluma. Sadržaje trebaju objaviti na našim stranicama i prezentirati pred razredom. Na taj način mogu odraditi i usmenu i pisanu provjeru znanja, ako žele.
Odabirom takvog načina rada dajemo učenicima barem dio kontrole nad onim što uče i na koji način će pokazati naučeno, potičemo ih na samostalnost i odgovornost za rezultate njihovog rada, pokazujemo im da se računala, internet i mobilni uređaji mogu koristiti za stvaranje sadržaja te razvijamo njihove organizacijske i prezentacijske vještine.

Nekoliko primjera radova mojih učenika:

Kako bi se učenici što bolje snašli pri izradi obrazovnih sadržaja, trebamo im dati jasne upute kakve radove želimo dobiti, što radovi trebaju sadržavati, preporučiti jedan ili više programa, ali i pogledati radove tijekom izrade te im dati savjete. Više o svemu tome čitajte u člancima koji slijede.