{"id":469,"date":"2015-10-09T08:17:06","date_gmt":"2015-10-09T07:17:06","guid":{"rendered":"http:\/\/lidija-kralj.from.hr\/?p=469"},"modified":"2016-11-13T18:13:48","modified_gmt":"2016-11-13T17:13:48","slug":"hrvatska-djeca-su-digitalno-nepismena","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/lidija-kralj.from.hr\/?p=469","title":{"rendered":"Hrvatska djeca su digitalno nepismena"},"content":{"rendered":"

Svi spominju digitalnu i informacijsku pismenost, sla\u017eu se da nam treba, ali digitalno opismenjavanje djece nije izgleda ni\u010diji posao.<\/em><\/p>\n

Digitalne kompetencije, informacijska i ra\u010dunalna pismenost, vje\u0161tine 21. stolje\u0107a \u010desto su spominjane fraze po\u017eeljnih kompetencija za uspje\u0161nost u obrazovanju i na dana\u0161njem tr\u017ei\u0161tu rada. Digitalni uro\u0111enici su svugdje oko nas, oni kao znaju sve jer odrastaju uz tehnologije, a kad zaista provjerite njihove kompetencije rezultati su pora\u017eavaju\u0107i. Na\u017ealost, u Hrvatskoj su digitalna, informacijska i ra\u010dunalna pismenost ve\u0107 dugo vremena na sporednom kolosijeku. O\u010dekujemo li da \u0107e djeca i mladi sami sebe opismeniti?<\/span><\/p>\n

Op\u0107i dojam<\/strong>
\nNa uzorku od 427 dobrovoljnih sudionika ankete dobili smo rezultate o zastupljenosti Informatike u hrvatskim osnovnim \u0161kolama. Na prvi pogled situacija i nije tako stra\u0161na, \u010dak 70 % djece (u na\u0161em prigodnom uzorku) ima priliku usvajati digitalne kompetencije u okviru Informatike od 5. razreda osnovne \u0161kole. Ujedno to zna\u010di da tih 70 % djece do 11. godine dobije malo ili nimalo informacija o odgovornom kori\u0161tenju interneta ili digitalnim tragovima koje su do tad ve\u0107 ostavili po virtualnom svijetu. Barem \u0161to se \u0161kole ti\u010de, no mo\u017eda su se za ta podru\u010dja edukacije pobrinuli roditelji?<\/p>\n

\"slika1\"<\/a>Slika 1. Postoji li izborna nastava informatike u va\u0161oj O\u0160<\/p>\n

\"slika2b\"<\/a>Slika 2. Od kojeg razreda se provodi Informatika u va\u0161oj O\u0160, bilo kao izvannastavna aktivnost ili izborni predmet<\/p>\n

Jesmo li prosje\u010dni?<\/strong>
\nIstra\u017eivanje ra\u010dunalne i informacijske pismenosti “The International Computer and Information Literacy Study” (ICILS), provela je IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istra\u017eivanje obuhvatilo 3533 \u010detrnaestogodi\u0161njaka i 2736 u\u010ditelja iz 180 osnovnih \u0161kola. Prema prosje\u010dnim rezultatima, Hrvatska se na\u0161la na 14. mjestu.
\nTijekom istra\u017eivanja provjeravala se pismenost u\u010denika u \u010detiri razine. Vi\u0161a razina zna\u010di bolje kompetencije za kori\u0161tenje IKT, kriti\u010dko promi\u0161ljanje, kreativno stvaranje i za\u0161titu privatnosti. Dakle, ve\u0107i broj u\u010denika na vi\u0161oj razini znak je kvalitete. Na\u017ealost, \u010dak 11 % hrvatskih u\u010denika nije doseglo niti prvu razinu.<\/span><\/p>\n

1. razina <\/span>– osnovno kori\u0161tenje datoteka, ure\u0111ivanje teksta prema zadanim uputama, osnovne mogu\u0107nosti elektroni\u010dke komunikacije te prepoznavanje rizika zloporabe ra\u010dunala. 25 % na\u0161ih u\u010denika je na toj razini, a ICILS prosjek je 23 %
\n2. razina<\/span> – osnovne vje\u0161tine za pronala\u017eenje informacija u jednostavnim elektroni\u010dkim izvorima, prema uputama mogu napraviti jednostavne kombinacije prona\u0111enih informacija, teksta i slika, svjesni su va\u017enosti pristupa elektroni\u010dkim informacijama i mogu\u0107ih posljedica ne\u017eeljenog pristupa informacijama. 42 % na\u0161ih u\u010denika, ICILS prosjek 38 %.
\n3. razina <\/span> – mogu samostalno pronalaziti informacije, ure\u0111ivati i stvarati digitalne sadr\u017eaje, odabiru prikladne izvore elektroni\u010dkih informacija te ih kori\u0161tenjem razli\u010ditih programa mogu kreativno dopuniti i preoblikovati, svjesni su da informacije mogu biti pristrane i nepouzdane. 21 % na\u0161ih u\u010denika, kao i prosjek ICILS.
\n4. razina <\/span> – samostalno pronalaze i kriti\u010dki procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogu\u0107nosti i ograni\u010denja kori\u0161tenja tu\u0111eg intelektualnog vlasni\u0161tva. 1 % na\u0161ih u\u010denika, a ICILS prosjek je 2 %.<\/p>\n

\"slika3\"<\/a>Slika 3. Raspodjela hrvatskih u\u010denika po razinama digitalne pismenosti, u postocima<\/p>\n

Ukoliko se kanite utje\u0161iti na\u0161om prosje\u010dno\u0161\u0107u, evo nekoliko usporedbi s boljima:<\/p>\n