![\"\"](\"http:\/\/www.iea.nl\/uploads\/pics\/ICILS_2013_Logo_150.png\"){kind=logo}
Svi se sla\u017eu da nam treba, ali ne i kako je posti\u0107i.<\/i><\/p>\nSvi se sla\u017eu da nam treba, ali ne i kako je posti\u0107i.<\/i><\/p>\n
Digitalne kompetencije, informacijska i ra\u010dunalna pismenost, vje\u0161tine 21. stolje\u0107a \u010desto su spominjane fraze u obrazovanju, kao i digitalni uro\u0111enici, koji znaju sve jer odrastaju uz tehnologije i u\u010ditelji koji nisu iz tog svijeta pa eto imaju izgovor da ne znaju ni\u0161ta. Sve te kompetencije uredno su nabrojane u NOK-u, opisane u me\u0111upredmetnim temama i nalaze se u kategoriji onoga o \u010demu svi trebaju brinuti. No, kod nas su digitalna, informacijska i ra\u010dunalna pismenost ve\u0107 dugo vremena na sporednom kolosijeku. O\u010dekujemo li da \u0107e u\u010denici sami sebe opismeniti? <\/span><\/p>\n Istra\u017eivanje The International Computer and Information Literacy Study (ICILS<\/a>), provela je IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istra\u017eivanje<\/a> obuhvatilo 3533 u\u010denika, 2736 u\u010ditelja iz 180 osnovnih \u0161kola.<\/p>\n Tijekom istra\u017eivanja provjeravala se pismenost u\u010denika u \u010detiri razine. Vi\u0161a razina zna\u010di bolje kompetencije za kori\u0161tenje IKT, kriti\u010dko promi\u0161ljanje i kreativno stvaranje, za\u0161titu privatnosti. Dakle, ve\u0107i broj u\u010denika na vi\u0161oj razini znak je kvalitete. Na\u017ealost, \u010dak 11 % hrvatskih u\u010denika nije doseglo niti 1. razinu.<\/p>\n 1. razina<\/b><\/span> pismenosti – osnovno kori\u0161tenje datoteka, ure\u0111ivanje teksta prema zadanim uputama, osnovne mogu\u0107nosti elektroni\u010dke komunikacije te prepoznavanje rizika zloporabe ra\u010dunala. 25 % na\u0161ih u\u010denika je na toj razini, a ICILS prosjek je \u00a023 %<\/p>\n 2. razina<\/b> <\/span>pismenosti – osnovne vje\u0161tine za pronala\u017eenje informacija u jednostavnim elektroni\u010dkim izvorima, prema uputama mogu napraviti jednostavne kombinacije prona\u0111enih informacija, teksta i slika (plakati), svjesni su va\u017enosti pristupa elektroni\u010dkim informacijama i mogu\u0107ih posljedica ne\u017eeljenog pristupa informacijama – 42 % na\u0161ih u\u010denika, ICILS prosjek 38 %.<\/p>\n 3. razina<\/b><\/span> pismenosti – mogu samostalno pronalaziti informacije, ure\u0111ivati i stvarati digitalne sadr\u017eaje, odabiru prikladne izvore elektroni\u010dkih informacija te ih kori\u0161tenjem razli\u010ditih programa mogu kreativno dopuniti i preoblikovati, svjesni su da informacije mogu biti pristrane i nepouzdane.\u00a0 21 % na\u0161ih u\u010denika, kao i prosjek ICILS.<\/p>\n 4. razina<\/b> <\/span>pismenosti – samostalno pronalaze i kriti\u010dki procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogu\u0107nosti i ograni\u010denja kori\u0161tenja tu\u0111eg intelektualnog vlasni\u0161tva. 1 % na\u0161ih u\u010denika, a ICILS prosjek je 2 %.<\/p>\n Ukoliko se kanite utje\u0161iti na\u0161om prosje\u010dno\u0161\u0107u, evo nekoliko usporedbi s boljima:<\/p>\n Primijetite da niti jedna razina ne govori o programiranju, robotici ili nekim slo\u017eenijim zadacima na ra\u010dunalu. Dakle, 4. razinu treba dose\u0107i svaki u\u010denik kako bi mogao aktivno i svjesno sudjelovati u dana\u0161njem svijetu.<\/span><\/p>\n Na\u0161i u\u010ditelji smatraju da uporaba IKT rezultira slabijom vje\u0161tinom pisanja, ograni\u010dava osobnu komunikaciju, poti\u010de kopiranje, rezultira slabijim vje\u0161tinama ra\u010dunanja i procjene te odvra\u0107a u\u010denike od u\u010denja.\u00a0 Vi\u0161e od 60 % hrvatskih u\u010ditelja nikad ne koristi ra\u010dunalne programe u nastavi, 46 % ne koristi ni programe za obradu teksta ili prezentacija, niti internet, a 56 % nikad ne koristi programe za u\u010denje i vje\u017ebanje.<\/span><\/p>\n Pro\u010ditate li detaljnije opise razina pismenosti i usporedite li ih sa stanjem u hrvatskim \u0161kolama uo\u010dit \u0107ete da ve\u0107inu toga mi niti ne pou\u010davamo u\u010denike u \u0161kolama. Nedostupnost nastave Informatike, neostvarena me\u0111upredmetna tema dio su uzroka ovakvih lo\u0161ih rezultata na\u0161ih u\u010denika. No, tko ili \u0161to je kriv za (ne)pismenost na\u0161ih kolega u \u0161kolama?<\/span><\/p>\n Svi se sla\u017eu da nam treba, ali ne i kako je posti\u0107i. Digitalne kompetencije, informacijska i ra\u010dunalna pismenost, vje\u0161tine 21. stolje\u0107a \u010desto su spominjane fraze u obrazovanju, kao i digitalni uro\u0111enici, koji znaju sve jer odrastaju uz tehnologije i u\u010ditelji … Nastavi \u010ditati \n
![\"prosjek-icils\"](\"http:\/\/lidija-kralj.from.hr\/files\/2015\/06\/prosjek-icils.jpg\")
<\/a>Izvori informacija u \u010dlanku su ICILS izvje\u0161taj<\/a> te Priop\u0107enje za medije<\/a> NCVVO .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"