{"id":181,"date":"2014-09-20T14:40:46","date_gmt":"2014-09-20T13:40:46","guid":{"rendered":"http:\/\/lidija-kralj.from.hr\/?p=181"},"modified":"2016-11-13T18:29:11","modified_gmt":"2016-11-13T17:29:11","slug":"jesmo-li-digitalni-naivci","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/lidija-kralj.from.hr\/?p=181","title":{"rendered":"Jesmo li digitalni naivci?"},"content":{"rendered":"

Digitalnim uro\u0111enicima<\/strong> (digital natives) smatramo osobe ro\u0111ene u doba digitalnih tehnologija, a sam pojam prvi put je upotrijebio Marc Prensky, 2001. u tekstu “Digitalni uro\u0111enici, digitalni doseljenici”. Pojednostavljeno, radi se o osobama ro\u0111enim krajem devedesetih ili nakon 2000. godine koji znaju sve o kori\u0161tenju ra\u010dunala, mobilnih ure\u0111aja i interneta jer su odrasli koriste\u0107i se njima. Po toj teoriji, mi malo stariji smo digitalni doseljenici jer eto dolazimo u svijet digitalnih tehnologija, a nismo u njemu ro\u0111eni. Kad malo razmislite, sli\u010dna tvrdnja bi se mogla izre\u0107i i za nas srednjih godina – odrasli smo uz radio i televiziju i po tome smo “medijski uro\u0111enici” pa ipak ne bismo znali popraviti niti jedan od tih ure\u0111aja, snimiti ili voditi televizijsku emisiju, niti smo uvijek svjesni lo\u0161ih medijskih poruka kojima smo okru\u017eeni.
\nJa bih zapravo rekla da smo svi mi, i mladi i stari zapravo digitalni naivci<\/strong> jer vjerujemo da je sve na internetu istinito, da internet zna bolje od lije\u010dnika i u\u010ditelja i naravno da su na internetu svi po\u0161teni i pristojni. Internet je uz nas \u010detrdesetak godina, a tek nekoliko zadnjih godina po\u010deli smo razmi\u0161ljati koji rizici prate njegovo kori\u0161tenje i tek kad smo se suo\u010dili s elektroni\u010dkim nasiljem i internetskom ovisno\u0161\u0107u po\u010deli smo situaciju shva\u0107ati ozbiljno. Kao \u0161to imamo prometnu kulturu, na kojoj radimo s djecom i odraslima ve\u0107 godinama, tako nam treba i internetska kultura. U Hrvatskoj na\u017ealost s time kasnimo desetak godina, usporedimo li se s britanskim \u0161kolama koje ve\u0107 imaju uvedena striktna pravila \u0161to se smije, a \u0161to ne smije te kakve kazne su za sve koji ugro\u017eavaju djecu pomo\u0107u interneta.
\nIako su na\u0161i u\u010denici odrasli uz sve te tehnologije ipak moraju nau\u010diti i usvojiti odgovorne na\u010dine kori\u0161tenja, za\u0161tititi svoju privatnost i razumjeti posljedice prekomjernog dijeljenja u digitalnom svijetu<\/strong>. Zajedno s njima moraju u\u010diti njihovi roditelji, a i mi u\u010ditelji jer jasno se vidi kamo su nas ignoriranje i naivnost doveli.
\nU virtualnom, ali i stvarnom svijetu treba jasno pokazati svoj stav o neprimjerenim komentarima, slikama i ostalim objavama koje se pojavljuju na internetu<\/strong>, posebice na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ukazati i djeci i roditeljima, ali i kolegama za\u0161to je neka objava neprimjerena, kakve je osje\u0107aje izazvala kod osobe na koju se odnosi te kakve su posljedice takvog pona\u0161anja. <\/span>Istovremeno to zna\u010di da si ja kao u\u010diteljica ne mogu dozvoliti pisanje bezobraznih komentara o djeci, roditeljima i kolegama ili online dijeljenje sadr\u017eaja koji je neprimjeren ili za njega nemam dozvole. Te da nikako ne smijem ugro\u017eavati sigurnost djece poti\u010du\u0107i ih na kori\u0161tenje internetskih programa i servisa koji nisu namijenjeni djeci, pritom ne zaboravite da su u Hrvatskoj maloljetnici (svi do 18 godina) posebno za\u0161ti\u0107eni te da je dijeljenje njihovih osobnih podataka ka\u017enjivo djelo.
\n Biti digitalni gra\u0111anin zna\u010di svjesno, odgovorno, primjereno i u\u010dinkovito koristiti sve mogu\u0107nosti digitalnog svijeta (svijeta interneta).<\/span> Mike Ribble opisuje digitalno gra\u0111anstvo kroz devet sastavnica: digitalni pristup <\/strong>(sudjelovanje u dru\u0161tvu putem digitalnih medija), digitalna trgovina <\/strong>(online kupovanje i prodavanje), digitalna komunikacija<\/strong> (izmjenjivanje informacija uporabom e-po\u0161te, poruka ili mre\u017enih stranica), digitalna pismenost <\/strong>(znanje o tome kada i kako se koristiti digitalnom tehnologijom), digitalni bonton<\/strong> (primjereno pona\u0161anje), digitalni propisi <\/strong>(zakonska prava i ograni\u010denja u upotrebi digitalne tehnologije), digitalna prava i odgovornosti <\/strong>(sloboda i povlastice svih koji se koriste digitalnom tehnologijom uz primjereno pona\u0161anje), digitalno zdravlje<\/strong> (znanje o tome kako za\u0161titi psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje) i digitalna sigurnost <\/strong>(znanje o za\u0161titi ra\u010dunala i osobnoj za\u0161titi).
\n Slo\u017eit \u0107ete se sa mnom da nama treba jo\u0161 puno u\u010denja, pou\u010davanja i vje\u017ebanja kako bismo od digitalnih naivaca postali digitalni gra\u0111ani.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Digitalnim uro\u0111enicima (digital natives) smatramo osobe ro\u0111ene u doba digitalnih tehnologija, a sam pojam prvi put je upotrijebio Marc Prensky, 2001. u tekstu “Digitalni uro\u0111enici, digitalni doseljenici”. Pojednostavljeno, radi se o osobama ro\u0111enim krajem devedesetih ili nakon 2000. godine koji … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":263,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[33,4],"tags":[],"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\t\n