Vrlo \u010desto u medijima, razgovorima ili tijekom predavanja \u010dujemo neke izjave o karakteristi\u010dnim pona\u0161anjima u digitalnom svijetu, a koje nisu istinite. Mo\u017eda su i bile istinite prije 5 – 10 godina, ali sad su postale mitovi. Osvrnut \u0107u se na nekoliko njih i poku\u0161ati dati savjete \u0161to biste zapravo trebali \u010diniti.<\/p>\n
Digitalni uro\u0111enici znaju sve<\/span> Stavite li ra\u010dunalo u dnevnu sobu za\u0161titit \u0107ete dijete<\/span> Svatko stvara svoj sadr\u017eaj ina internetu<\/span> Djeca koja su mla\u0111a od 13 godina ne koriste dru\u0161tvene mre\u017ee<\/span> Zaklju\u010dak, ne oslanjajte se na mitove o digitalnom svijetu nego razgovarajte s djecom, slu\u0161ajte, podupirite i nadzirite ih, zajedni\u010dki postavite pravila i reagirajte ako se kr\u0161e.<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vrlo \u010desto u medijima, razgovorima ili tijekom predavanja \u010dujemo neke izjave o karakteristi\u010dnim pona\u0161anjima u digitalnom svijetu, a koje nisu istinite. Mo\u017eda su i bile istinite prije 5 – 10 godina, ali sad su postale mitovi. Osvrnut \u0107u se na … Nastavi \u010ditati
\nDigitalnim uro\u0111enicima smatramo osobe ro\u0111ene u doba digitalnih tehnologija, a sam pojam prvi put je upotrijebio Marc Prensky, 2001. u tekstu “Digitalni uro\u0111enici, digitalni doseljenici”. Pojednostavljeno radi se o osobama ro\u0111enim krajem devedesetih ili nakon 2000. godine. Mit je da oni znaju sve o kori\u0161tenju ra\u010dunala, mobilnih ure\u0111aja i interneta jer iako su odrasli uz sve te tehnologije ipak moraju nau\u010diti i usvojiti odgovorne na\u010dine kori\u0161tenja, za\u0161tititi svoju privatnost i razumjeti posljedice prekomjernog dijeljenja u digitalnom svijetu.
\nKad malo razmislite, sli\u010dna tvrdnja bi se mogla izre\u0107i i za nas malo starije – odrasli smo uz radio i televiziju pa ipak ne bismo znali popraviti niti jedan od tih ure\u0111aja, niti smo uvijek svjesni lo\u0161ih medijskih poruka kojima smo okru\u017eeni.<\/p>\n
\nU ovoj izjavi problemati\u010dno je nekoliko stvari: ra\u010dunalo nije jedini ure\u0111aj kojim se mo\u017ee pristupiti internetu, a ukoliko se osobno ne uklju\u010dite u djetetove aktivnosti na internetu ionako ne\u0107ete znati prepoznati \u0161to je na zaslonu ra\u010dunala i je li to opasno ili ne. Kako biste djecu za\u0161titili od internetskih opasnosti razgovarajte s njima, interesirajte se za ono \u0161to rade i budite dovoljno pristupa\u010dni da djeca mogu s vama podijeliti ako ih ne\u0161to mu\u010di. \u0160to se ti\u010de tehnolo\u0161ke za\u0161ite, mo\u017eete isklju\u010diti pristup internetu – no tada ni va\u0161 TV ne\u0107e prikazivati internetske programe ili mo\u017eete postaviti programe obiteljske za\u0161tite na mobitel, tablet, ra\u010dunalo, igra\u0107u konzolu i sve druge ure\u0111aje kojima djeca mogu pristupiti internetu.<\/p>\n
\nNa\u017ealost dobar dio sadr\u017eaja koji \u0107ete prona\u0107i na internetu nije originalan. Dio sadr\u017eaja nastaje prikupljanjem i kombiniranjem postoje\u0107ih, dio je plagijat, a tek manji dio su zaista autorska djela. S pove\u0107anjem dostupnosti i otvorenosti interneta ljudi su stekli naviku da sve sadr\u017eaje s interneta koriste kako god \u017eele i gdje god \u017eele. Razmislite o tome kad sljede\u0107i put posegnete za slikom, glazbom ili videom s interneta. Pro\u010ditajte dozvole o kori\u0161tenju, po\u0161tujte autorsko pravo i obavezno posjetite stranice creativecommons.org. Ne zaboravite kriti\u010dki promisliti o sadr\u017eaju koji ste prona\u0161li na internetu, mo\u017eda je potpuno la\u017ean.<\/p>\n
\nDanas svi koriste dru\u0161tvene mre\u017ee, od beba u pelenama, preko mladih, umirovljenika pa i \u010dak mrtvaca. Istra\u017eivanje AVG-a pokazalo je da 92% ameri\u010dke djece ima digitalni otisak prije druge godine \u017eivota, a 5% djece ima profil na dru\u0161tvenim mre\u017eama prije svog ro\u0111enja. Nesmotreni roditelji objavljuju sve o svom djetetu, od ultrazvuka, obiteljskih doga\u0111aja do vri\u0161te\u0107ih scena u trgovinama. Slijede\u0107i taj “svijetli” ameri\u010dki primjer sve vi\u0161e roditelja poma\u017ee djeci pri stvaranju profila na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ne razmi\u0161ljaju\u0107i o tome da djecu “u\u010dlanjuju” u dru\u0161tvo odraslih osoba. Toliko o neodgovornosti odraslih prema razvoju djece i stvaranju digitalnih tragova koje djeca ne\u0107e mo\u0107i izbrisati ili popraviti.
\nS druge strane je \u010dinjenica da je kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea moda te da je granica od 13 godina stavljena zbog ameri\u010dkog COPA zakona, koji s nama u EU i nema puno veze. Prema hrvatskim i EU zakonima dobna granica je 18 godina. Iako djeca ilegalno koriste dru\u0161tvene mre\u017ee mi bismo ih trebali pou\u010diti kako da za\u0161tite svoju privatnost na njima i razmisle prije nego li javno podijele sadr\u017eaje za koje \u0107e poslije za\u017ealiti. No, to ne zna\u010di da ih pritom trebamo poticati na kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea za odrasle.<\/p>\n